Piše: Ivan Karačony
Hrvatska gospodarska komora je resornom Ministarstvu gospodarstva i održivoga razvoja predložila HGK znak kao sustav označavanja laganih plastičnih vrećica s udjelom recikliranog sadržaja koji je dobar i za okoliš i za gospodarstvo. Radi se o alternativi zabrani laganih plastičnih vrećica koja stoji u aktualnom prijedlogu Zakonu o gospodarenju otpadom, koju EU od Hrvatske zapravo ni ne traži. Ne toliko rigorozno.
Budući da prijedlog nije prihvaćen, HGK je, zajedno s HUP-om i HOK-om uputila dopise saborskim odborima za gospodarstvo, rad, regionalni razvoj i okoliš, kojemu je jučer predstavljen prijedlog modela te pomicanje roka za primjenu odluke.
Više od 800 zaposlenih
Cilj je da se još jednom razmotri prijedlog HGK da se zabrane samo one plastične vrećice za nošenje debljine veće od 15 i manje od 50 mikrometra koje ne sadrže reciklat. Predlaže se i odgoda roka za primjenu odluke za vrećice do kraja 2024. godine, uz korištenje sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Inače, radi se o 30 malih i srednjih tvrtki koje se bave ovom djelatnošću s više od 800 djelatnika, a samo na području potresom pogođene Sisačko-moslavačke županije njih je 112.
Opremu kupili prije nekoliko godina
Iz HGK navode kako tvrtke podržavaju njihov prijedlog i žele proizvoditi nove vrećice od reciklata. Ako do zabrane dođe, bit će im potrebna financijska pomoć za investicije u neke druge tehnologije te odšteta za saniranje strojeva i opreme. Neki od njih kupili su te strojeve i opremu prije samo nekoliko godina i to uz sufinanciranje EU sredstvima Operativnog programa konkurentnost i kohezija.
Prijelaz na inovativne modele
Hrvatski proizvođači laganih plastičnih vrećica su već i prije itekako osjetili posljedice višegodišnjeg nastojanja EU da smanji njihovu uporabu. Slabija potražnja već je značajno utjecala na proizvodnju, s padom većim od 60 posto. Posljednje izmjene Zakona o gospodarenju otpadom dio su ugradnje EU Direktive o jednokratnoj uporabi plastike, no njome EU ne traži zabranu laganih plastičnih vrećica, već je cilj smanjiti utjecaj određenih plastičnih proizvoda na okoliš te promicati prijelaz na inovativne i održive poslovne modele.
Potreba za kružnim gospodarstvom
-Proizvođači su spremni prihvatiti proširenu odgovornost. Nije problem u proizvodu, već u nedostatku sustava koji ne ide na štetu ni okoliša ni gospodarstva, tj. radnih mjesta. Sada imamo priliku i konkretno pokazati koliko smo spremni provesti u djelo pokretanje kružnog gospodarstva – rekla je Marija Šćulac Domac, direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK.
Primjeri Slovenije i Luksemburga
Postoje primjeri održivih modela na razini cijele EU. Primjerice Finska je potpisala sporazum s trgovcima kojim trebaju postići smanjenje potrošnje plastičnih vrećica. Ako do 2025. godine to ne postignu, zajedno će razmotriti nove mjere.
Slovenija je također potpisala sporazum o suradnji (resorno Ministarstvo i Gospodarska zbornica Slovenije) kojim se zabranjuje prodaja vrećica debljine 15-50 mikrometara s manje od 80 posto reciklata. Luksemburg je uveo pojam ”eco-sac” s udjelom sadržaja reciklata od 40 posto te bez definicije debljine smatra takvu vrećicu višekratnom. Švedska je uvela povratnu naknadu za plastične vrećice. Irska jednako tretira biorazgradive i ne-biorazgradive vrećice, ali ih ne zabranjuje, već naplaćuje.
Dodatni nameti
HGK znak bi jamčio da vrećice na hrvatskom tržištu sadrže minimalni udio recikliranog sadržaja, ovisno o debljini stijenke vrećice. Znak je ključan i za izvoznike proizvoda od plastike kako bi na proizvode koje plasiraju na tržišta drugih država EU plaćali manje dodatne namete.
Primjerice Italija će od sredine 2021. naplaćivati naknadu od 450 eura po toni na uvoz plastične ambalaže koja u sebi ne sadrži reciklat.
Peticiju potpisalo 65 tisuća građana
Podsjetimo kako su aktivisti Greenpeaca početkom prosinca prošle godine ispred zgrade Ministarstva gospodarstva i održivoga razvoja pomoćnici ministra Anamariji Matak predali peticiju za zabranu laganih plastičnih vrećica koju je potpisalo više od 65 tisuća građana. Bio je to simboličan čin kojim su aktivisti ukazali na štetnost plastičnih vrećica i ostale jednokratne plastike “koja se koristi kratko, a ostavlja dalekosežne i alarmantne posljedice u okolišu”.
Nema više štapića za uši, pribora za jelo…
Ako Zakon u ovakvom obliku, kako se najavljuje, stupi na snagu 1. srpnja 2021. godine, zabranilo bi se stavljanje na tržište nekoliko proizvoda od plastike za jednokratnu uporabu poput štapića za uši, jednokratnog pribora za jelo i slamki, ali i vrećica debljine veće od 15 i manje od 50 mikrometara, dok se u Greenpeaceu zalažu da se zabrana proširi i na vrlo lagane vrećice, odnosno one debljine manje od 15 mikrometara.
Gašenje radnih mjesta
I dok je zabrana jednokratne plastike rezultat usklađivanja s Direktivama Europske unije, činjenica da su na popisu zabranjenih predmeta našle i vrećice uzbunila je mnoge, primarno subjekte iz industrije plastike koji tvrde da će se time ugasiti proizvodnja u Hrvatskoj, a s njom i nekoliko stotina radnih mjesta.
