Piše: Ivan Karačony
Alkoholizam i Bjelovar dva su ”stara prijatelja” koja se jako dobro poznaju, dok je cijela Bjelovarsko–bilogorska županija godinama u samom vrhu po broju liječenih alkoholičara i količinama ispijenog alkohola.
Neslužbena procjena dobro upućenih je da se u BBŽ godišnje troši od 13 do čak 17 litara čistog alkohola po glavi stanovnika, a to je čak nekoliko litara alkohola više od državnog prosjeka (12,8 litara). Da je situacija itekako alarmantna, pokazalo je anonimno istraživanje provedeno po osnovnim i srednjim školama u županiji o, između ostalog, konzumaciji alkohola.
Najmanje stotinu učenika pije svaki dan
Istraživanjem koje je prije tri godine provela pedagoginja Ornela Malogorski, županijska koordinatorica za školske preventivne programe, obuhvaćeno je više od 2000 učenika, a rezultati na temu ”Rizična ponašanja djece i mladih” bili su zapanjujući. Gotovo polovica ispitane djece i mladih je prije 14 godine probalo alkohol, čak 76 posto ih je anonimno dogovorilo da se opija i po nekoliko puta mjesečno, a posebno zabrinjavajući podatak je da više od stotinu učenika u BBŽ pije gotovo svakog dana. S takvom poražavajućom statistikom posebno je upoznat Dražen Žagi, predsjednik bjelovarskog Kluba liječenih alkoholičara, koji se godinama trudi pomagati ovisnicima o alkoholizmu, ali i njihovim obiteljima.
”Zakazalo je cijelo društvo”
-Bjelovarčani možda nisu ni svjesni da imaju jedan galopirajući problem koji ima svoje službeno ime, a to je alkoholizam. Dobna granica za opijanje se drastično spustila tijekom proteklih godina na našem području i bilježimo sve više mladih osoba koje imaju problem s alkoholom. Problem je u današnjem društvu. Vidljivo je da su djeca prepuštena ulici. Roditelji trče za novcem, a stanje u državi je takvo da su prisiljeni raditi po cijele dane. Djeca su za to vrijeme prepuštena sama sebi, ulici, društvu, internetu… Opijanje sve češće kreće u vrlo mladoj dobi, a do punoljetnosti mladi je čovjek već dobrano zaglibio. Mislim da je zakazalo cijelo društvo, a siguran sam kako će situacija o pitanju alkoholizma, ne samo u Bjelovaru, već i na razini cijele županije biti sve gora–smatra Žagi.
Bjelovarska tradicija ispijanja alkohola
Uz svoje svijetle trenutke, Bjelovar ima i svoju tamniju stranu povijesti. Godinama je kao grad prednjačio po broju rastava brakova u državi, ponekad po broju suicida, a gotovo uvijek po problemu s alkoholom. Na koncu, o tome svjedoči i Bjelovarski klub liječenih alkoholičara koji je osnovan davne 1965. godine što ga čini jednim od najstarijih klubova u državi. Već tada, kaže Žagi, postojala potreba da se na neki način pomogne velikom broju ovisnika o alkoholu iz čega se lako zaključiti kako bjelovarsko područje ima ne baš lijepu tradiciju kada je riječ o ispijanju alkohola. Podsjetimo i da je prije tri godine, u veljači 2014. godine, jedan Bjelovarčanin završio na naslovnici gotovo svih novina i portala, ali ne po nekom uspjehu, već po količini alkohola koja mu je izmjerena. Tada 30–godišnji muškarac je zbog pijanstva završio na bjelovarskom Odjelu psihijatrije gdje mu je analizom krvi izmjereno 6,26 promila što je stanje koje bi većinu osoba životno ugrozilo.
Teško priznaju problem
Gradski klub liječenih alkoholičara danas broji 80–ak članova koji se na dnevnoj bazi svojski trude apstinirati od alkohola.
-Upravo se po broju članova vidi koliko je alkoholizam prisutan u Bjelovaru i okolici. No, to je samo brojka onih koji sami sebi priznaju da imaju problem s alkoholom i odluče se prijaviti na liječenje i terapiju. Strah me i pomisliti kolika je zapravo stvaran broja alkoholičara na bjelovarskom području. Uvjeravam vas da sigurno nije mala–zaključuje Žagi.
Drastičan porast potrošnje alkohola
Koliko je ispijanje alkohola popularno, posebno na bjelovarskom području, pokazuje i broj kafića kojih je više od 150 što Bjelovar, u odnosu na broj stanovnika i dalje čini vodećim u državi. Koliko se alkohola u gradu troši na godišnjoj razini, možda najbolje ilustriraju službeni podaci o količini poreza na potrošnju alkoholnih i bezalkoholnih pića od tri posto koji se slijeva u gradsku blagajnu. Prije dvije godine Grad je na ime tog poreza ubrao 552 tisuće kuna, da bi 2016. godine taj iznos narastao (sada sjednite i čvrsto se primite za stolicu), na nevjerojatnih 912 tisuća kuna!
Najviše se toči piva i vino
-Nažalost, u evidenciju potrošnje alkohola ulazi samo potrošnja koja se ionako registrira. Tome bi trebalo pribrojiti i podatke o proizvedenom vinu i rakiji na raznim imanjima koje uopće ne ulazi u evidenciju i nitko zapravo ne zna o kojim se tu količinama radi. Kada bi se te brojke pribrojile onima koje znamo, količina potrošenog alkohola bila bi zaprepaščujuća–smatra Žagi. Ovisi od kafića do kafića, no gradski ugostitelji uglavnom su složni u jednom, a to je da njihovi gosti 60–ak posto svog novca troše na pivo i vino. Iza tog slijedi potrošnja kave, rakije i ostalih žestokih pića. Na posljednjem mjestu je potrošnja sokova i čajeva.
Porez na potrošnju alkoholnih i bezalkoholnih pića od tri posto koji se slio u gradsku blagajnu
Godina Bjelovar
2011 682.048,32
2012 717.687,10
2013 930.254,69
2014 552.994,35
2015 896.937,68
2016 912.302,81
Comments are closed.