Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Sektor za konzervatorske odjele i inspekciju, Konzervatorski odjel u Bjelovaru, donijelo je rješenje da se Umijeće izrade “čipke na drot” na području općine Ivanska, Bjelovarsko-bilogorska županija, do donošenja rješenja o utvrđivanju svojstva kulturnoga dobra sukladno članku 10. Zakona o zaštiti i očuvanja kuliurnih dobara stavlja pod preventivnu zaštitu.

“Čipka na drot” specifičan je način izrade čipke koji je zabilježen na području Općine Ivanska, točnije u naseljima Utiskani, Đurđic i Gornji Miklouš. Ova tehnika gotovo je u potpunosti bila zaboravljena, no revitalizirali su je članovi HORKUD-a “Golub” – Sekcije za tradicijsko tekstilno rukotvorstvo iz Bjelovara. Tehniku izrade “čipke na drot” naučili su od gospođe Mande Turković iz Utiskana, a ona ju je naslijedila od svoje majke. Ova je tehnika bila rasprostranjena diljem Europe. Poznaju ju u Slovačkoj (haičkovane na vidlici), Rusiji (vjazanie na vilke), Njemačkoj (gabelheln), Engleskoj (hairpin lace) i Francuskoj (crochie da grampo). Kod nas se spominje još u okolici Županje, u Retkovcima. Za izradu “čipke na drot” potrebna je jedna žica savinuta u obliku slova U. Prema predaji, u tu svrhu savijali su žbicu od bicikla. Ta je žica duga otprilike 18 cm. Njena debljina ovisi o materijalu od kojeg se čipka izrađuje. Ako je to vuna, žica mora biti deblja, dok je za izradu čipke od konca žica tanja. Od vrste materijala od koje se čipka izrađuje ovisi i širina razmaka između krakova žice. Da bi oblik žice bio stabilan, krajevi se moraju učvrstiti. Tome služi poprečna daščica koja na sebi ima izbušene rupice koje odgovaraju željenoj širini čipke. Osim žice potreban je i hekljač čija debljina mora odgovarati debljini niti kojom se čipka izrađuje.

Čipka se izraduje tako da se u obliku osmice omata konac oko dva zupca, a potom se uzima hekljač kojim se u sredini učvrsti konac izradom štapića. Na taj način se izrađuje uzorak i to pomoču niskog štapića, dva niska štapića, nisk❑g i visokog štapića, dva visoka štapića, izrade bobica, umetanje perlica i sl. Tako se dobiva čvrsto strukturirana sredina. Nakon što se motiv izradi do kraja žice, čipka se skida. Rezultat je vrlo prozraćna traka koju treba dalje doraditi. Trake se međusobno povezuju hekijačem spajajući omčice medusobno. Tako dobivenu čipku može se hekljačem spojiti s platnom, samo aplicirati na platno ju pak obogatiti dodacima pomoču hekljača. “Čipkom na drot” ukrašavale su se poculice tako da je krasila rub poculice koji uokviruje lice, krajeve ručnika, odjevne predmete kao što je podsuknja, a pronadena je i jedna svećenička roketa. “Čipka na drot” tehnika je izrade čipke koja se primjenjivala na nošnji i na posoblju te je uz ostale tehnike bijelog veza i čipke doprinosila bogatstvu nošnje sjeveroistočne Moslavine tzv. bijele Moslavine koja se odlikuje svojom bjelinom. Slijedom navedenog, predmnijeva se da Umijeće izrade “čipke na drot” na području naselja općine Ivanska, Bjelovarsko-bilogorska županija, ima svojstvo kulturnog dobra te se temeljem odredbe članka 10. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, donosi rješenje o njegovoj preventivnoj zaštiti. Preventivna zaštita određuje se do donošenja rješenja o utvrđivanju svojstva kulturnog dobra, a najduže na rok od 4 godine od donošenja ovog rješenja. Sukladno članku 11. stavak 1. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, na predmetno dobro primjenjuje se citirani Zakon kao i svi drugi propisi koji se odnose na kulturna dobra. (Bjlive)

Comments

comments