Zanima li vas gdje je završilo gotovo 800 tisuća kuna od spomeniče rente?

Gradska vlast podnijela je Izvješće o Planu raspodjele sredstava spomeničke rente u 2019. godini kada je se za tu namjenu raspolagalo s gotovo 800 tisuća kuna, točnije 776 tisuća kuna. Raspodjela je, navodi se u Izvješću, odrađena po tri stavke. Tako je na ”Donacije građanima i kućanstvima” koje su praksi zapravo sanacija fasada u zaštićenoj gradskoj jezgri, proslijeđeno 50 tisuća kuna.

Izrada projekta koštala 120 tisuća kuna

Na stavku ”Kulturno povijesni spomenici” lani je utrošeno ukupno 156 tisuća kuna. Točno 120 tisuća kuna iznosio je trošak izradu projektne dokumentacije uređenja Spomen područja ”Barutana 1991”, dok je preostalih 36 tisuća kuna utrošeno na izradu i postavljanje spomenika poginulim braniteljima i policajcima ispred Policijske uprave bjelovarsko-bilogorske u Paljetkovoj ulici, ali i na postavljanje info table ispred spomenika poginulim braniteljima u središnjem gradskom parku.

Obveznici plaćanja spomeničke rente

Novcem s još jedne stavke koja se tiče kredita za rekonstrukciju zgrade Gradskog muzeja, otplaćena je glavnica dugoročnog kredita koje je iznosila 506 tisuća kuna. Preostalih, a neutrošenih 63 tisuće kuna prebačeno je u 2020. godinu. Inače, obveznici plaćanja spomeničke rente su sve fizičke i pravne osobe, koje su obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit, a koje obavljaju gospodarsku djelatnost u nepokretnom kulturnom dobru ili području kulturno povijesne cjeline. Prema slovu Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, prihod od spomeničke rente može se koristiti isključivo za zaštitu i očuvanju kulturnih dobara.

Očuvanje kulturne baštine

Sukladno tome, spomenička renta može imati nekoliko namjena, kao što su ulaganje u očuvanje kulturnog dobra koji je polučio rentu, ulaganje u očuvanje graditeljske baštine, ulaganje u očuvanju kulturne baštine te za pokriće drugih vidova potrošnje vezane za zaštitu i očuvanju kulturnih dobara. (ika)