Kako će Bjelovar izgledati 2050. godine? Odgovor na razini arhitekture i urbanizma osmislili su profesor Alen Žunić i arhitektica Petra Vlahek s Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Danas je održana kratka konferencija za medije na kojoj su stručnjaci predstavili viziju razvoja Bjelovar.
Možda će za dio čitatelja vizuali biti nešto nepojmljivo, nešto nemoguće, nešto science fiction, nešto novo (u svakom slučaju), no treba uzeti da je svaka pomno planirana projekcija bolja od one koje nemate ili koje stiže ad hoc, a takvih primjera u razvoju gradova u Hrvatskoj imamo pregršt.
Pa eto, za divno čudo i u Bjelovaru.
Bjelovar od osnutka ima središnju jezgru koju je netko pametan i praktičan osmislio davnih dana, prvenstveno radi funkcionalnosti (vojna utvrda, jel)… Jezgra se potom proširila u relativno normalnu situaciju nekoliko blokova dalje, sve do kapilarnog monstruma koji je buknuo na tadašnjoj periferiji.
A to što danas smatramo periferijom, sutra će postati neki novi centar nekog dijela grada.
Uzmimo za primjer silose.
Prerada koja je prije stotinjak godina bila na periferiji i vezala se za željeznički odvojak (danas ga više nema), a ‘’neboderi’’ silosa su izgrađeni čak i ne tako davno – 1960-ih godina, tada su bili na periferiji.
Grad je ”buknuo” i danas imamo veliko sranje, veliki problem u vidu ogromnog betonskog diva koji se nalazi u središtu grada i to, pazite sad dobro, jedva četiri ulice dalje od glavnog trga i srca grada.
Dobrodošla urbanistička rješenja
Zato je svako urbanističko rješenje, svaka vizija u tom smislu ”proračunatog” razvoja bolja od nijedne. A ako tome pridodamo i struku, onda stvari dobivaju poseban, ispravan smisao.
Gradonačelnik Dario Hrebak danas je ukratko predstavio ideju koju su, uz određene inpute, naravno, osmislili stručnjaci iz Arhitektonskog fakulteta u zagrebu.
– Zadovoljni smo što je Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu odlučio napraviti jednu ovakvu, rekao bih studiju, plan razvoja grada Bjelovara 2050. godine. Znam da izgleda malo futuristički, to tako i treba biti, no treba napomenuti kako je ovo plan, strategija grada Bjelovara kako bi se u tom segmentu trebali razvijati te u kojem smjeru bi grad Bjelovar trebao tražiti potencijalne investitore te kako bismo mi to sve trebali planirati. Ovo je studija koju radimo na vrijeme, tako da nove generacije imaju podlogu da mogu dalje raditi vizije, strategije i planove – pojasnio je Hrebak.
Imate dobru ideju, obavezno javite
Uz razvojne zone (Bjelovarski vrt, Silosi i BIM) ponudili su i cjelovitu „liniju“ koja bi objedinila grad u potezu kretanja od sjevera prema jugu.
– Želimo da nam ljudi koji su školovani za to daju ideju što ćemo napraviti s, primjerice, četiri hektara građevinske površine silosa, što ćemo napraviti s Bjelovarskim vrtom? Trenutačno smo u procesu dobivanja Bjelovarskog vrta i grad mora imati plan što napraviti s tim velikim prostorom, a to je oko 19 hektara. Zatim što ćemo napraviti s kompleksom bivše Bjelovarske industrije mesa BIM koja ima isto tako nekoliko hektara u širem centru grada – naveo je gradonačelnik Hrebak samo neka od pitanja koja se postavljaju.
Alen Žunić, profesor s Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, danas je prezentirao idejnu urbanističko-arhitektonsku studiju gradskih razvojnih zona.
– Bilo nam je drago surađivati s Gradom Bjelovarom jer poštuju struku. Ovo je vizija, neki okvir i smjer koji će se prilagođavati. Svaka od ovih zona može dobiti idejno rješenje, idejni projekt, glavni izvedbeni… Dobit će uz to neke druge boje, prilagodbe oblika… Ne možemo ovo shvatiti kao finalnu sliku i izvedbu za 2050. godinu – istaknuo je Žunić.
– Ponudili smo rješenje kako povezati koncertnu dvoranu s postojećim silosima te dodatnim programima. Detaljno smo analizirali cijeli grad i te vidjeli gdje postoje eventualni problemi i što to Grad želi promijeniti u pozitivno – pojasnio je. (ika)
