Epidemiološke mjere već su snažno udarile turizam i ugostiteljstvo, a u studenom je, pokazuju podaci državne statistike, došlo do znatnog pada broja zaposlenih u tim djelatnostima.
Prema podacima DZS-a, naime, na burzi rada je u studenom bilo prijavljeno 156.550 nezaposlenih, što je 2382 nezaposlena više nego u listopadu, kada je na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) bilo prijavljeno 154.168 građana u potrazi za poslom. U odnosu na listopad, broj nezaposlenih bio je veći 1,5 posto, a u odnosu na studeni prošle godine 1,6 posto.
Rad kafića najprije je ograničen, a potom su zatvoreni
Najveće smanjenje broja zaposlenih u studenom u odnosu na listopad zabilježeno je, pokazuju dalje podaci državne statistike, upravo u turizmu i ugostiteljstvu, čak 10 posto na mjesečnoj razini. To je, ističu makroekonomisti Raiffeisena u svojim dnevnim analizama, posljedica epidemioloških mjera koje se odnose na ugostiteljske objekte. Njima je, podsjetimo, najprije ograničen rad, a sada su i zatvoreni.
Kada se sve zbroji i oduzme, u studenom je porasla stopa nezaposlenosti pa je ona, prema podacima DZS-a, prošlog mjeseca iznosila 9.3 posto, dok je u listopadu iznosila 9.1 posto. Daljnji rast nezaposlenosti zbog zatvorenih ugostiteljskih i drugih objekata, kažu ugostitelji, može se očekivati i u narednim mjesecima, i to unatoč mjerama kojima država nastoji očuvati zaposlenost. Razlog je, objašnjava predsjednik Nacionalne udruge ugostitelja Marin Medak, taj što se ugostitelji u ovoj godini suočavaju sa znatnim padom prometa i što više nemaju čime platiti radnike, posebno sada kada su drugi puta u ovoj godini ostali bez ikakvih prihoda, a ušteđevinu su, ako su je imali, potrošili tijekom godine, nastojeći spasiti poslovanje.
Medak: Ugostitelji su ostali bez prihoda, a ušteđevinu su potrošili pokušavajući spasiti biznise
-Ugostitelji pokušavaju sačuvati biznise i zadržati radnike, ali to je jako teško jer su ostali bez prihoda. Nekih većih otkaza u ugostiteljstvu sada nije bilo, ali mnogi ugostitelji su bili prisiljeni radnike prebaciti na 4000 kuna koje dobivaju od države, dok za isplatu ostatka plaće u ovakvim uvjetima jednostavno nemaju novca. Posljedica toga je da je dio radnika sam otišao – upozorava za Index Medak.
Dodaje kako preciznih podataka nema, no procjenjuje da je pet do 10 posto zaposlenih u ugostiteljstvu posljednjih tjedana otišlo jer nije moglo živjeti od plaće koja im se svela na državnu potporu od 4000 kuna. Riječ je, procjenjuje, o 2000 do 4000 radnika. Ovdje treba reći da se svi ne prijavljuju na burzu rada: dio ih, kako pokazuju statistike, odlazi s tržišta rada, a dio i iseljava, iako znatno manje nego prije pandemije koronavirusa.
Medak upozorava i da državne potpore obično kasne, a nezadovoljan je i ostalim mjerama kojima država pokušava pomoći poduzetnicima koje je koronakriza bacila na koljena, koje su poslodavci već ocijenili kao nedovoljne.
Mnogim ugostiteljima prijeti stečaj
-Glavnina njihove pomoći odnosi se na mjere za očuvanje radnih mjesta. Međutim, trošak radne snage samo je jedan u nizu troškova s kojima se ugostitelji suočavaju: oni čine 25 do 35 posto ukupnih troškova poslovanja, ovisno o objektu, a glavninu ostalih troškova država nam ne pokriva. Ponavljam, u cilju nam je spasiti naše biznise i radna mjesta, ali bojim se da nas čeka jako teška i kaotična situacija, u kojoj će mnogi ugostitelji biti blokirani od dobavljača, dok će istodobno imati preplaćen PDV državi – napominje Medak.
Ugostitelji stoga nastoje kupiti vrijeme i preživjeti do sljedeće sezone. Iako su svjesni da će sve ovisiti o stanju vezanom uz pandemiju koronavirusa, nadaju se da će sljedeća sezona biti bolja od ovogodišnje. No, veliko je pitanje hoće li do ljeta uopće imati radnika.
-Bojim se da će se dogoditi velik egzodus iz ove u druge djelatnosti i da će se ugostiteljstvo od ovog udara oporavljati godinama. Čekaju nas veliki problemi – poručuje Medak.
Bejaković: Ključ je u suzbijanju pandemije, ako prežive do proljeća, imaju šanse
I analitičari upozoravaju da je koronakriza turizam i ugostiteljstvo bacila u dubok ponor iz kojeg će se još dugo izvlačiti. Posljedica toga je i rast nezaposlenosti. Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije smatra da je za ugostitelje i slične djelatnosti u ovom trenutku važno da prežive do proljeća.
-Ako se koronavirus na proljeće počne povlačiti, onda to otvara vrata i razmjerno dobroj turističkoj sezoni. To bi onda svakako bio dobar signal i za ugostitelje – ocjenjuje za Index Bejaković.
Oporavak od koronakrize za sobom će povući i rast zaposlenosti
Kako sada stvari stoje, čini se da i u prvom tromjesečju sljedeće godine možemo očekivati daljnji rast nezaposlenosti. Ne samo u ugostiteljstvu nego i u drugim djelatnostima koje je koronakriza bacila na koljena. Unatoč tome, nezaposlenost se na razini cijele 2021. godine ne bi trebala, barem prema prognozama analitičara, značajnije povećavati u odnosu na ovu godinu. Makroekonomisti Raiffeisena, primjerice, očekuju da ćemo ovu godinu zaključiti s administrativnom stopom nezaposlenosti, onom koju iskazuju državne institucije, od 9.2 posto, dok bi stopa nezaposlenosti u sljedećoj godini trebala iznositi devet posto. Naravno, i te prognoze ovise o zbivanjima vezanima uz koronavirus i podložne su promjenama.
Ipak, stručnjaci kažu da bi se u sljedećoj godini nezaposlenost mogla držati pod nadzorom. Naravno, pod pretpostavkom da se epidemiološka situacija ne pogorša. Osim očekivanog početka oporavka, tu su i državne potpore za očuvanje radnih mjesta, ali i obnova Zagreba od potresa, kao i infrastrukturni projekti koji će se mahom financirati novcem iz fondova EU. Sve će to donijeti i veću potražnju za radnom snagom.
-Kad krene oporavak, krenut će i rast zapošljavanja jer će trebati radna snaga – zaključio je Bejaković.
