Ovo nije zemlja za starce, a komotno bismo mogli reći za – starice. Među umirovljenicima je najviše žena. One primaju i do 800 kuna nižu mirovinu od muškaraca, a čine čak 93 posto korisnika obiteljskih mirovina kao siromašne udovice. U kategorijama najnižih mirovinskih primanja, trostruko je više umirovljenica. Razlika se danas smanjuje, ali i dalje postoji na štetu žena. Čak i u slučaju rada uz mirovinu, jasno je koliko su one u nepovoljnijem položaju.
Hrvatska prema općim propisima isplaćuje ukupno 1.147,410 mirovina. Pritom je 495.669 muških te 651.741 ženskih korisnika. Prosječna mirovina iznosi 2.566 kuna, pri čemu umirovljenici ostvaruju 2.804 kuna, a umirovljenice 2385 kuna. One imaju i skoro tri godine staža manje (29 i pol godina), ali su sa svojih 72 godine u prosjeku godinu dana starije od muških korisnika, analizirala je podatke Mirovina.hr.
Od ukupno 968.583 tuzemnih mirovina, bez međunarodnih ugovora, je 398.936 muških s prosjekom primanja od 3252 kuna (32 godine staža) te 569.647 ženskih sa 2616 kuna mirovine (29 i pol staža).
Razlike u visini mirovinskih primanja između muškaraca i žena najbolje su vidljive po vrstama mirovina, pri čemu je ona prijevremena za žene gotovo 800 kuna manja!
Starosna mirovina znatno nepovoljnija za žene
Prema najnovijim statističkim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, bez međunarodnih ugovora, muškaraca u starosnoj mirovini je 181.392, primanja su im 3570 kuna (33 02 godina staža), žena je 227.874, a mirovina im je 2915 kuna (30 03 godina staža).
U povoljnijoj starosnoj mirovini za dugogodišnje osiguranike je četiri puta više muškaraca. Njih je 26.309 s prosječnim primanjem od 3963 kuna (42 08 godina staža), dok je žena samo 6467. Kud ih je manje, tud im je i mirovina niža, 3622 kuna (41 11 godina staža).
S druge strane, podjednak je broj muškaraca i žena kojima je mirovina prevedena iz invalidske u starosnu, no žene su i tu u lošijem materijalnom položaju. Naime, 37.498 umirovljenika prima 2947 kuna (26 03 godina staža), dok 34.167 umirovljenica ostvaruje 2535 kune (22 07 godina staža).
Razlika u prijevremenim mirovinama najveća!
Hrvatska u prijevremenoj mirovini ima 75.758 muškaraca i 91.465 žena. Dok muškima primanja iznose 3392 kuna (37 11 godina staža), ženama su ona u prosjeku samo 2617 kuna (33 11 godina staža).
Ogromna razlika po spolu je i u slučaju odlaska u prijevremenu mirovinu zbog stečaja poslodavca. Naime, 201 muškarac u takvoj mirovini prima 3180 kuna (36 10 godina staža), dok je 131 žena s mirovinom od samo 2486 kuna (33 05 godina staža).
Sveukupno sve ove starosne mirovine bez međunarodnih ugovora daju sliku od 321.158 muških mirovina u prosječnom iznosu od 3487 kuna (34 03 staža) te 360.104 ženskih mirovina od 2816, kuna (staža 30 08)
Nejednakost invalidskih, obiteljskih i najnižih mirovina
U invalidskoj mirovini je 64.325 muškaraca s prosječnih 2336 kuna (22 07 godina staža) te 37.086, žena s prosječnih 1901 kuna (20 11 staža).
Udovice čine čak 93 posto korisnika obiteljskih mirovina. Ukupno ih je u Hrvatskoj 185.910, od čega samo 13.453 muških. Oni su od pokojnih žena naslijedili manje mirovine, prosječnih 2019 kuna (23 06 godina staža). Žena je pak 172.457 sa 2355 kuna, (28 08 godina staža).
Najniže mirovine u prosjeku iznose 1724 kune, podjednako su malene i umirovljenicima i umirovljenicama, ali daleko je više korisnica nego korisnika, njih 91.951 naspram 176.240 žena, što također ukazuje na njihovo siromaštvo.
Žena i trostruko više u razredima najnižih primanja
Kada gledamo razrede po visini mirovinskih primanja, žena je i trostruko više u najnižim razredima, dok je muških korisnika više u višim razredima. Tako recimo mirovinu od 500 do 1000 kuna (809 kuna prosjek) prima 5483 muškaraca i 17.770 žena. Od 1000 do 1500 kuna (prosjek 1248 kuna) prima 29.320 muških i 64.255 žena, od 1500 do 2000 kuna (1770 prosjek) 39.745 muškaraca i čak 103.066 žena, a od 2000 do 2500 kuna (prosjek 2246) je 63.141 muških i 132.938. Kako se iznosi povećavaju, više je muških nego ženskih korisnika.
Razlike među novim umirovljenicima sve manje
Ukupno gledajući, manjim mirovinama žene plaćaju danak prijašnjih vremena kada su imale manje mogućnosti zapošljavanja, niže plaće te radile na slabije plaćenim pozicijama te više bile domaćice.
Muškarci rade skoro tri godine dulje, ali kod novih umirovljenika ta je razlika smanjena na deset mjeseci. S druge strane, žene sada u mirovinu idu godinu dana kasnije nego muškarci, sa 63 godine, iako u prijelaznom razdoblju koje se smanjuje ostvaruju ranije pravo na umirovljenje. Razlog je što ne skupe dovoljno godina staža pa moraju čekati potrebnu životnu dob.
Protekla 2020. donijela nam je 50.008 novih umirovljenika. Među njima je 23.761 muškaraca i 26.247 žena. Prosječna mirovina svih je 2577 kuna, muških 2639, a žena 2521 kuna. Jednim dijelom razlika je manja i zbog toga što država posljednjih godina računa dodatnih šest mjeseci staža po djetetu.
Nejednakost i kod umirovljenika koji rade
O položaju starijih žena govori i podatak da ih je od 13.226 umirovljenika koji rade do polovine radnog vremena uz mirovinu samo 4.845, pri čemu su one uglavnom na nižim poslovima i u mirovini. Primjerice, od umirovljenika koji rade je 2193 čelnika i dužnosnika državnih i zakonodavnih tijela i direktora, no samo njih 564 su žene. Među stručnjacima i znanstvenicima ih je 936, dok je muških 1665, a dvostruko manje ih je i među inženjerima i tehničarima.
