Bjelovar je grad koji ima neboder s kojeg puca najljepši pogled na gradsku vizuru ali u slučaju da se čovjek-pauk poželi popeti na najvišu građevinu morao bi skočiti kakvih 300 metara dalje. Unatoč svojih deset plus dva kata koliko se odnosilo na nekadašnju Namu, neboder je ipak u sjeni Katedrali Svete Terezije Avilske.
Prema podacima kojima raspolaže poznati bjelovarski arhitekt Marijan Gezi visina katedrale, od podnožja do križa na vrhu kupole, iznosi točno 52 metra što je čini najvišom građevinom u Bjelovaru. Zanimljivo je da jedini nam neboder nije čak ni na drugom mjestu jer tu treba uzeti u obzir silose Prerade, posebice njihov najviši dio koji je načičkan antenama teleoperatera. Na najvišem dijelu silosi su na 42 metra od tla, a ako se dodaju i antene onda je to još pet do šest metara više. Neboder se stoga morao zadovoljiti s trećim mjestom po visini, iako za njega ne postoji precizan izračun koliko je doista visok. Ako se uzmu u obzir sve katovi i njihovu standardnu visina, procjenjuje se da je riječ o 35 do 40 metara visine.
Zamalo nebodersko naselje
No, pogled u prošlost kaže da je Bjelovar umalo dobio cijelo nebodersko naselje u samom centru grada. Rigidne komunističke vlasti su uglavnom provodile sve što su zamislile, o čemu svjedoči i jedini neboder koji se, blago rečeno, ne uklapa u povijesnu jezgru, ali u ovom slučaju su ipak izgubile bitku sa strukom. Naime, urbanistički plan Bjelovara iz 1966. godine predviđao je zanimljive transformacije u širem centru grada. Na prostoru između današnjeg Šetališta Ivše Lebovića i Mihanovićeve ulice svojevremeno je planirano rušenje starih prizemnica i izgradnja uglavnom trokatnica i tri nebodera od jedanaest katova. No, taj plan nikad nije realiziran i od njega se odustalo. Bjelovar stoga nema nebodersko naselje, a ne bi ga niti trebalo biti, bar ne u širem gradskom centru. Istim planom svojevremeno je predviđeno i preseljenje Gradske tržnice sa Šetališta Ivše Lebovića u blok omeđen ulicama Ivana viteza Trnskoga, Petra Zrinskog, Šenoine i Šetalištem Ivše Lebovića te određenu zamjenu dijela starih objekata duž Trga Stjepana Radića što također nije realizirano. Kako su planirane urbanističke promjene zahtijevale radikalne zahvate na povijesnoj matrici, zahvaljujući naporu stručnjaka, uglavnom konzervatora, od svih se predviđenih zahvata odustalo. (dv)
Comments are closed.