U noći sa subote na nedjelju, 26. listopada, Hrvatska će ponovno prijeći na zimsko računanje vremena.
Naime, točno u 3 sata ujutro kazaljke ćemo pomaknuti jedan sat unatrag, na sva sata, čime ćemo dobiti dodatni sat sna i označiti povratak na standardno vrijeme (CET).
Ova promjena, koja tradicionalno donosi više svjetla u jutarnjim satima, a raniji mrak poslijepodne, ove će se godine dogoditi najranije u posljednjih 11 godina.
Praksa pomicanja sata svoje korijene vuče iz Prvog svjetskog rata, a prve su je uvele Njemačka i Austro-Ugarska, čiji je dio tada bila i Hrvatska, tijekom Prvog svjetskog rata s ciljem uštede energije. Nakon toga, praksa je više puta ukidana i ponovno uvođena na području bivše Jugoslavije, da bi se konačno ustalila 1983. godine.
Ideja je bila uskladiti promet, komunikacije i poslovanje
Uvođenjem jedinstvenih propisa na razini Europske unije 1996. godine, cijeli je proces standardiziran, pa tako sve članice Unije, uključujući i Hrvatsku, prelaze na ljetno vrijeme posljednje nedjelje u ožujku, a vraćaju se na zimsko posljednje nedjelje u listopadu.
Primarna ideja bila je uskladiti promet, komunikacije i poslovanje unutar rastućeg jedinstvenog tržišta.
Unatoč dugoj tradiciji, nezadovoljstvo pomicanjem sata doseglo je vrhunac 2018., kada je Europska komisija provela javnu anketu u kojoj je sudjelovalo čak 4,6 milijuna građana EU.
Rezultati su bili nedvosmisleni: čak 84 posto ispitanika izjasnilo se za ukidanje ove prakse. Europski parlament je 2019. godine izglasao ukidanje sezonskog pomicanja sata, s planom da se posljednja promjena dogodi 2021. godine.
Međutim, tu je sve stalo. Države članice nisu se mogle usuglasiti oko ključnog pitanja: hoće li trajno zadržati ljetno ili zimsko vrijeme.
Praksa pomicanja sata se nastavlja
Dok su neke zemlje poput Francuske i Poljske bile sklonije trajnom ljetnom vremenu, druge, kao što su Finska i Nizozemska, preferirale su zimsko. Hrvatska se još nije službeno izjasnila.
Zbog izostanka dogovora i kasnijih globalnih kriza poput pandemije, odluka o ukidanju pomicanja sata gurnuta je u drugi plan i stavljena “na čekanje do daljnjeg”.
Prema trenutno važećim EU direktivama, praksa će se nastaviti najmanje do 2026. godine. Nada postoji da bi se pitanje moglo aktivirati tijekom poljskog predsjedanja Vijećem EU-a 2025. godine, no do tada građani Hrvatske mogu biti sigurni da će i dalje dvaput godišnje namještati svoje satove.
Sve dok se ne postigne konačan dogovor na razini Unije, ritual “izgubljenog” sata u proljeće i “dobivenog” sata u jesen ostaje neizbježan dio naše stvarnosti. (ika/Večernji)
