Sudionici Šestoga hrvatskog socijalnog tjedna, koji je organizirao Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve, donijeli su Deklaraciju kojom su upozorili da se Hrvatska nalazi u dubokoj demografskoj krizi te su od nadležnih zatražili usporavanje negativnih trendova.
Aktualnu temu Demografija – iseljavanje – migracije razmatralo je dvjestotinjak sudionika, od čega 34 predavačica i predavača nakon čega je donijeta Deklaracija koju su uputili cjelokupnoj hrvatskoj javnosti, predstavnicima vlasti i javnim djelatnicima.
Okupljanje predstavnika nadbiskupija održano je na poticaj Hrvatske biskupske konferencije (HBK) u petak i subotu u fizičkom obliku u Zagrebu i u pojedinim metropolitanskim sjedištima, gdje su sudionici na daljinu sudjelovali u događanjima dvodnevnog susreta.
Tiskovni ured HBK priopćio je u subotu da je Katolička crkva, potaknuta povijesnom odgovornošću za biološki opstanak hrvatskoga naroda, okupila relevantne stručnjake koji traže konkretne korake u rješavanju demografske krize.
Hrvatska već ušla u demografski slom
U Deklaraciji se upozorava da je Hrvatska, piše Hina, već ušla u demografski slom zbog intenziviranog pada broja živorođenih i stanovnika te poremećenosti dobne strukture stanovništva, ali i nedostatka dugoročne strategije i nadstranačke politike demografske revitalizacije.
Odgovarajuća populacijska politika, smatraju sudionici, treba obuhvaćati pronatalitetnu i blagu migracijsku politiku koja će se prihvatiti nacionalnim konsenzusom i dugoročno obvezivati nositelje vlasti kako se sa svakom novom vlašću ne bi stvarala nova politika.
Hrvatska je, navodi se u Deklaraciji, tradicionalno iseljenička zemlja iz koje je iseljavanje povećano ulaskom u EU i globalnom gospodarskom krizom 2008., a u posljednja dva i pol desetljeća suočava se s novom pojavom useljeništva i povratništva.
Riječ je prije svega o razmjerno velikom broju Hrvata koji su nakon ratnih stradanja 1990-ih doselili iz Bosne i Hercegovine te dijelom i iz Srbije, dok se druga skupina useljenika odnosi na Hrvate rođene u raznim zemljama svijeta, kojih je razmjerno malen broj.
Važno kako se postaviti prema suvremenim migracijama
Sudionici su zaključili da će se u budućnosti Hrvatska morati suočiti puno više s problematikom useljenika, a budući da je granična zemlja preko koje brojni migranti žele prijeći u bogatije zemlje važan je i način kako se postaviti prema suvremenim migracijama.
Na tragu socijalnoga nauka Crkve, a na temelju rasprava u odnosu na demografsku situaciju i s njom povezana pitanja iseljavanja, useljavanja i suvremenih migracija zatražili su usporavanje negativnih demografskih trendova, kao preduvjet ublažavanja populacijske polarizacije i ekonomske neravnoteže u regionalnom kontekstu.
Traže i demografski razvoj kao prioritetno hrvatsko nacionalno i strateško pitanje, ali i veća ulaganja u obiteljsku politiku i djecu, bez čega je iluzorno očekivati demografsku revitalizaciju.
Očekuju sveobuhvatne javne politike, cjelovitu provedbu strateških dokumenata uz uvođenje transparentnih kontrolnih mehanizama koji će osigurati praktičnu primjenu mjera u zadržavanju sadašnjega i privlačenju novog stanovništva, povratnika i useljenika.
Nedopustiva ravnodušnost prema iseljavanju
Smatraju da je nedopustiva ravnodušnost kojom se u Hrvatskoj promatra novije iseljavanje hrvatskoga stanovništva, iako podaci govore da je u posljednjih deset godina iz Hrvatske iselilo oko tristo tisuća stanovnika. Međusobno optuživanje i traženje krivaca za takvo stanje nije i neće riješiti problem već svehrvatski nadstranački konsenzus po tom pitanju, poručili su sudionici.
Posebnu pozornost, smatraju, treba posvetiti povratnoj migraciji, pa povratnicima treba omogućiti što bezbolniji povratak u administrativnom smislu.
Za suvremene migrantske tokove naveli su da su globalna pojava, ali da je potrebno razlikovati status izbjeglica od statusa migranta i da u oba slučaja treba poštovati red i zakonitost, jer “nije pomoć utopljeniku ukoliko se spasitelj i utopljenik zajedno utope”.
Pomoć, poručili su, treba biti organizirana, usmjerena na rješavanje generatora problema vodeći, s jedne strane, računa o zaštiti domicilnog stanovništva kako bi se izbjeglo kršenje zakona, nasilje i mogući kaos. S druge strane, stoljetna tradicija Crkve i gostoljubivosti hrvatskoga naroda traži da se svakom čovjeku dobre volje omogući, u danim okolnostima, život dostojan čovjeka.
