Prema procjeni Državnog zavoda za statistiku, Republika Hrvatska je u posljednje četiri godine, od 2020. do 2024., izgubila nešto više od 27 tisuća ljudi.
Ta brojka gotovo odgovara broju stanovnika naselja Bjelovar, koji je prema posljednjem popisu stanovništva iz 2021. godine imao nešto više od 24 tisuće stanovnika (cijelo područje grada 36.316).
Drugim riječima, u samo četiri godine, Hrvatska je ostala bez čitavog jednog grada srednje veličine.
Zabrinjavajući pad stanovništva
Samo iz Bjelovarsko-bilogorske županije ”nestalo” je 5.210 osoba.
Što stoji iza ovog negativnog trenda? Je li riječ o iseljavanju u inozemstvo, migraciji unutar Hrvatske ili o prirodnom smanjenju – većem broju umrlih u odnosu na rođene?
Još drastičniji pad bilježe Osječko-baranjska i Sisačko-moslavačka županija – prve dvije po gubitku stanovništva u navedenom razdoblju.
Osječko-baranjska županija izgubila je čak 11.752 osobe, a Sisačko-moslavačka 7.640 stanovnika.
Ovi podaci ukazuju na ozbiljne demografske i društveno-gospodarske probleme u istočnim i središnjim dijelovima Hrvatske. Zašto upravo ove županije bilježe najveći pad?
Koliko je na to utjecalo slabije gospodarstvo, nezaposlenost, manjak prilika za mlade, ili posljedice ratnih razaranja i potresa u slučaju Sisačko-moslavačke županije?
Važna pitanja o budućnosti Hrvatske
S druge strane, pozitivan trend bilježe Zadarska, Istarska i Zagrebačka županija, kao i Grad Zagreb, koji su u istom razdoblju zabilježili blagi porast broja stanovnika.
Što ih razlikuje od ostatka zemlje?
Jesu li to razvijenija infrastruktura, bolja povezanost, veće mogućnosti zapošljavanja i obrazovanja, ili su možda migracije unutar Hrvatske uzrok tog porasta?
U svakom slučaju, ovi podaci otvaraju niz važnih pitanja o budućnosti Hrvatske;
– Može li država zaustaviti negativne demografske trendove i na koji način?
– Koje mjere su potrebne da se revitalizira život u demografski pogođenim regijama?
– Jesu li postojeće politike regionalnog razvoja i demografije učinkovite ili su potrebne radikalnije promjene?
– Kako privući i zadržati mlade ljude u manjim sredinama i ruralnim krajevima?
Demografski pad nije samo statistički problem – on ima izravne posljedice na gospodarstvo, sustav socijalne skrbi, školstvo, zdravstvo i ukupnu održivost lokalnih zajednica.
Upozoravajući podaci koje iznosi Državni zavod za statistiku trebali bi biti jasan poziv na djelovanje – i lokalnoj i nacionalnoj razini. (ika)
