Domaća ponuda automobila u Hrvatskoj često ne uspijeva zadovoljiti potražnju kupaca pa se mnogi vozači odlučuju za uvoz rabljenih automobila iz inozemstva.
Međutim, čak i naizgled dobro održavan automobil star nekoliko godina može imati skrivene nedostatke ili manipuliranu kilometražu.
Budući da države podatke o vozilima ne razmjenjuju sustavno, postoji znatan rizik kupnje uvezenog automobila u lošem stanju.
Tvrtka za obradu podataka o automobilima carVertical provela je svoje godišnje istraživanje kako bi utvrdila iz kojih zemalja Hrvatska najčešće uvozi vozila i koji automobili izazivaju najveći interes među kupcima.
Dvije trećine rabljenih automobila u Hrvatskoj dolazi iz uvoza
U gotovo svakoj analiziranoj zemlji (njih 17 od sveukupno 18), Njemačka je bila među pet glavnih izvora uvoza vozila.
Među istaknutim izvorima uvoza našle su se i Francuska (16 zemalja), Italija (14) i Belgija (11), iako su se trendovi uvoza znatno razlikovali od tržišta do tržišta.
Od svih vozila koja su korisnici carVerticala u Hrvatskoj provjerili tijekom 2025. godine, 21,2% uvezeno je iz Njemačke, 11,1% iz Francuske, 8% iz Italije, 7,5% iz Belgije i 4,5% iz Slovenije.
Prema podacima carVerticala, uvezena vozila činila su 66,1% svih automobila provjerenih u Hrvatskoj, dok su lokalna vozila, koja nisu iz uvoza, činila 33,9%
– Zemlje poput Njemačke, Francuske i Italije imaju visoko razvijenu automobilsku industriju. S obzirom na veliku prodaju novih automobila na tim tržištima, prirodno je da se po isteku leasinga dio tih vozila izvozi u druge zemlje – kaže Matas Buzelis, stručnjak za automobilsko tržište iz tvrtke carVertical.
Veliki udio uvezenih rabljenih automobila ima oštećenja ili vraćenu kilometražu
Iako se uvezeni automobil mogu činiti kao privlačna opcija, često se otkrije da su takva vozila sudjelovala u ozbiljnim nesrećama ili da imaju manipuliranu kilometražu.
Među glavnim tržištima uvoza za Hrvatsku, 1,7% vozila uvezenih iz Njemačke imalo je vraćenu kilometražu, 2,2% iz Francuske, 3% iz Italije, 2,1% iz Belgije i 3,8% iz Slovenije.
Međutim, najveći udio automobila s vraćenom kilometražom zabilježen je među vozilima uvezenima iz Litve (8,2%), Poljske (5,4%) i Sjedinjenih Američkih Država (4,9%), iako su te zemlje činile manji dio ukupnog uvoza.
Nepošteni se prodavatelji nadaju da će vozilo sa smanjenom kilometražom prodati po višoj cijeni. Posljedično, lakovjerni vozači ne samo da preplaćuju vozila, već se naknadno mogu suočiti i s visokim troškovima održavanja pri servisiranju automobila. Prevare na brojaču kilometara koštaju europske zemlje milijune eura godišnje, a konkretni pomaci u suzbijanju ovakve vrste prevara još nisu postignuti.
U brojnim slučajevima podaci o povijesti vozila ostaju u nacionalnim registrima. Nakon izvoza u inozemstvo automobil praktički može započeti svoju povijest od nule, što kupcima otežava pristup potpunim informacijama o njegovoj prošlosti.
Statistika o oštećenjima također otkriva zanimljive podatke. Među vozilima uvezenima u Hrvatsku, 84% onih iz Njemačke imalo je evidentirana oštećenja. Kod automobila uvezenih iz Belgije taj je udio iznosio 79,2%, iz Francuske 30,4%, iz Italije 17,2%, a iz Slovenije 20,5%.


