PROMO
Klimatske promjene…Zašto govoriti o njima, kada se ljudi bore s egzistencijalnim pitanjima kao što su nezaposlenost, male ili neadekvatne plaće…?
U našoj Hrvatskoj prioritetno razgovaramo je li je društvo iz socijalizama prešlo u kapitalizam, odnosno neoliberalini kapitalizam, što ne smatram da nije vrijedno diskusije, no uporno me proganja priča ”o tisuću špekulja”, priča o određivanju prioriteta kako u osobnom životu, tako i u globalnom smislu.
Naša mladost progovara u Europskom parlamentu (Greta Thunberg), prosvjedima na europskim trgovima i na Trgu bana Jelačića vezano za smanjenje antropogenog utjecaja na klimatske promjene, odnosno ukazuje nam koji bi nam trebali biti prioriteti.
Postavljam si pitanje je li moguće da su oni, maloljetne osobe, odredile prioritete, a mi punoljetni ne!?
Klimatske promjene
Prema podacima iz Europske Unije, a vezano za klimatske promjene, naša Hrvatska se zbog svoje geografske raznolikosti i slojevitosti proteže preko čak tri regije; mediteranske, planinske i kontinentalne i za sve su različite okolišne posljedice.
U mediteranskoj regiji okolišne posljedice su toplinski ekstremi, smanjen vodostaj rijeka i smanjene padaline, uz povećani rizik od ugroze bioraznolikosti, suša i požara, dok su ekonomski učinci povećana tržišna kompetitivnost oko izvora pitke vode, povećana količina vode potrebne za poljoprivredu koja daje manje plodova, uzgoj životinja postaje otežan, kao i proizvodnja energije koja se više troši radi potrebe rashlađivanja, te pomicanje turističke sezone. Ekonomski rizik je i prelijevanje posljedica klimatskih promjena iz drugih regija upravo u mediteransku.
Dalekosežni učinci
Zdravstveni učinci su povećana statistika i rizik od smrti uzrokovanih velikim vrućinama te povećan rizik od bolesti uzrokovanih ugrizima insekata. U planinskoj regiji temperature se dižu iznad vrijednosti europskog prosjeka, flora i fauna se pomiču prema višim predjelima uz visok rizik od izumiranja vrsta, uz posebnu opasnost za opstanak šuma, veći rizik od odrona kamenja i klizišta tla. Ekonomski rizik je smanjenje turizma u predjelima u kojima se prakticira zimski turizam.
U kontinentalnoj regiji temperaturni valovi postaju ekstremniji, kiše je manje ljeti, a rizik od šumskih požara i poplava postaje izuzetno visok. Ekonomski učinci su izraženi u povećanju potrošnje energije za rashlađivanje te u manjoj iskoristivosti šuma za gospodarske svrhe. Dakle možemo zaključiti da klimatske promjene već sada imaju dalekosežne učinke na našu Hrvatsku, Europu, odnosno planet.
Zaštita voda, obnovljivi izvori energije…
Smatram da je pitanje klimatskih promjena goruće pitanje u Europi i svijetu te da o istom treba progovarati, ali i djelovati.
Stoga je djelovanje u pogledu rješavanja pitanja klimatskih promjena i smanjenja emisija stakleničkih plinova prioritet za Europsku Uniju. Prvi paket mjera EU–a za klimu i energetiku donesen je 2008., i u njemu su utvrđeni ciljevi za 2020. godinu. Europska unija je pokušala klimatskim i energetskim okvirom do 2030. utvrditi okvir politika za klimatske i energetske politike EU–a u razdoblju od 2020. do 2030. U njemu su navedene mjere i ciljevi u skladu s kojima bi gospodarstvo i energetski sustav EU–a bili konkurentniji, sigurniji i održiviji, a osobiti se želi, predloženim okvirom, potaknuti ulaganje u zelene tehnologije, što bi pomoglo stvaranju radnih mjesta i jačanju europske konkurentnosti. Kada govorim o zelenim tehnologijama, mislim na tehnologije prvenstveno vezane za održivo gospodarenje otpadom, zaštite voda, odnosno pročišćavanje otpadnim vodama, uporaba obnovljivih izvora energije, odnosno svih tehnologija u cilju zaštite okoliša i poboljšanja kvalitete života naših građanki i građana te izrada osnova za ekološku proizvodnju, štednju energije i metoda za izbjegavanje ili smanjenje zagađenja i nastanka otpada.
O ovome nam ovisi život
S navedenim se, unazad godinu dana, intenzivno susrećemo u našoj Hrvatskoj te pokušavamo implementirati s obzirom na EU direktive.
Upravo zbog navedenog smatram da je tema klimatske promjene široko područje koja zahvaća egzistenciju čovjeka, odnosno naših sugrađanki i sugrađana u smislu same klime te utjecaja na zdravlje, okoliš, ali i na ekonomiju te je prioritet o kojemu treba progovarati jer nam o klimatskim promjenama ovisi život. (BJLive)
