Razgovarao: Ivan Karačony
Ivana Pirin predsjednica je županijskog Povjerenstva za ravnopravnost spolova, svojevrsne organizacije čiji je osnovni zadatak brinuti o ženskim pravima, unaprjeđivati njihov položaj u društvu i boriti se protiv svake vrste nasilja, primarno prema slabijem spolu. U njenom drugom po redu mandatu Povjerenstvo je provelo brojne aktivnosti o kojima smo popričali u intervjuu s mladom Pirin koja je, između ostalog, progovorila i o položaju žena u politici.
BJLIVE: Koliko dugo djeluje Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Bjelovarsko–bilogorske županije?
-Povjerenstvo za ravnopravnost spolova BBŽ osnovano je još 2003. godine, a samim time smo prvo Povjerenstvo u Republici Hrvatskoj osnovano pet godina prije donošenja Zakona o ravnopravnosti spolova koji je to definirao. Mislim da je time jasno vidljivo da je BBŽ već tada uvidjela kako je to problem kojemu treba posvetiti pozornost.
BJLIVE: Koje su konkretne aktivnosti koje poduzima u svojoj ”borbi” za ravnopravnost spolova?
-Najveći broj aktivnosti bilježi prošli i ovaj saziv Povjerenstva gdje kroz različite akcije želimo skrenuti pozornost na neravnopravnosti u društvu i senzibilizaciji društva na tu problematiku. Tako smo u zadnjih nekoliko godina proveli puno aktivnosti od obilježavanja Svjetskog dana poduzetnica, do problematike razlike u plaćama te smo na simboličan način željeli informirati javnost da su žene još uvijek manje plaćene za iste poslove u odnosu na muškarce. Željeli smo ukazati i na pogodnosti koje očevi imaju u slučaju da koriste roditeljski dopust, ali i poticaj tatama da se na to odluče, jer statistike i dalje govore kako roditeljski dopust i dalje u većini slučajeva uzimaju majke. Provodili smo projekt ”Vježbajmo toleranciju” u suradnji s bjelovarskom Udrugom za edukaciju i motivaciju Budem, gdje smo projektom u šest srednjih škola Bjelovarsko–bilogorske županije obuhvatili oko 600 maturanata, a cilj radionica bio je potaknuti raspravu o stavovima i vjerovanjima o nasilju u partnerskim vezama te važnosti tolerancije kao temelja zdravih međuljudskih odnosa. Tu je i tema sporta kao mjesta ravnopravnosti jer iako se o tome jako malo govori svima je poznato da su žene podzastupljene u sportu i da se sportovi dijele na muške i ženske, no željeli smo i skrenuti pozornost da nasilje ne postoje samo u obiteljskoj zajednici, već i u drugim segmentima. Dosta smo se bavili temom nasilja i u ostalim prilikama upozoravali na problematiku nasilja koja je sve više i više zastupljena u društvu, ali i u suradnji sa našim institucijama izvještavali javnost o broju nasilja u našoj županiji a uz to smo se u javnosti ukazivali i na problematiku uznemiravanja na radnome mjestu i svim oblicima nasilja. Upozoravali smo stranke ususret izborima da poštuju načelo ravnopravnosti pri sastavljanju kandidacijskih lista, ali smo željeli i naše kolegice potaknuti na kandidiranje te smo okupili žene iz lokalne politike i predavanjem ”Igrati veliko” željeli ih dodatno motivirati i ohrabriti da se odluče na taj korak.
BJLIVE: Prema istraživanjima Europskog instituta za ravnopravnost spolova, Hrvatska je već godinama tradicionalno pri dnu te ljestvice u zemljama Europske unije. Zašto je tome tako?
-Kada govorimo o Hrvatskoj ona bilježi dobar rezultat kada se radi o ravnopravnosti spolova u zdravstvu, novcu i poslu, no ono gdje nam je rezultat loš je ravnopravnost po pitanju moći, a domena moći mjeri se u području donošenja odluka na političkom ekonomskom i socijalnom planu, tu se mjeri i broj žena u parlamentu, vladi i lokalnoj vlasti, a upravo je to područje u kojemu su žene u Hrvatskoj najmanje zastupljene.
BJLIVE: Mogu li se poslovi općenito podijeliti na ”muške” i ”ženske’?
-U Hrvatskoj još uvijek postoji izrazita rodna neravnopravnost u obavljanju kućanskih poslova i brzi za djecu, što ostavlja negativne posljedice na privatan i profesionalan život žena. Primjerice, kupovinu odjeće i obuće djeci te uzimanje bolovanja zbog bolesti djece u najvećoj mjeri u Hrvatskoj obavljaju majke. S druge strane, tipično muški kućanski poslovi u Hrvatskoj su povremeni rutinski poslovi poput održavanja stana, automobila i uređenje vrta, dok je briga o kućnim ljubimcima, kao i kupovanje namirnica, ravnopravno raspoređeno između muškaraca i žena.
BJLIVE: Prema istraživanjima Europskog instituta, u Hrvatskoj jedva 12 posto muškaraca kuha i obavlja kućanske poslove. Smatrate li da je takva podjela kućanskih zaduženja nastala zbog nekih realnih okolnosti ili se možebitno radi o eventualnoj potrebi za dominacijom nad suprotnim spolom?
-Kao društvo smo još izrazito patrijarhalni po tom pitanju, i na tom području prema ravnopravnosti idemo jako sporo jer smo tek na 12 posto. No, način percepcije rodnih uloga u privatnom i poslovnom svijetu koji trenutno imamo u Hrvatskoj, više nije održiv. Stoga ravnopravnija raspodjela obveza vezanih uz obitelj postaje naša zajednička odgovornost.
BJLIVE: Nasilje nad ženama. Je li to problem o kojem se kontinuirano radi unutar društva ili se o njemu progovara tek kada izađe u javnost. Što bi trebalo mijenjati po tom pitanju?
-Kada govorimo o nasilju svi smo svjedoci da je nasilje sve prisutnije, a i sve brutalnije te se zavuklo u sve pore društva. No, ono čega nismo svjesni još u dovoljnoj mjeri je to da nasilje nije privatna stvar, već društvena. Tu je i sustav koji je zakazao i potrebna je što žurnija promjena zakona.
BJLIVE: Poznajete li osobno neku žensku osobu koja je bila žrtva nasilja nad ženama?
-Nažalost, da.
BJLIVE: Zašto se jake i uspješne žene, možda danas manje nego prije, ali još uvijek u velikoj mjeri doživljava inferiornima i nerijetko su dočekane s podsmjehom?
-Na žalost ima onih koji još uvijek teško prihvaćaju uspjeh žena, ženi se uspjeh teže oprašta nego muškarcu ali mislim da nitko ne može diskriminirati niti jednu osobu ukoliko ona sama sebe ne diskriminira manjkom profesionalnosti i samopouzdanja.
