Od 3050 učenika u pet bjelovarskih osnovnih škola, u prošloj školskoj godini njih 917 je imalo pravo na besplatne obroke u školskim kuhinjama putem projekta Djetinjstvo bez gladi. Riječ je o projektu koji je Grad Bjelovar proveo u partnerstvu s pet osnovnih škola kojima je osnivač i kojemu je cilj osigurati besplatan školski obrok za djecu koja žive u siromaštvu ili su u riziku od siromaštva.
Projekt se provodio se u protekloj školskoj godini u okviru programa ”Osiguravanje školske prehrane za djecu u riziku od siromaštva”, a financiran je iz Fonda europske pomoći za najpotrebitije (FEAD). Samo u prošloj školskoj godini, 2018./2019., u projekt je uključeno 917 djece. Cijena školskog obroka iznosila je 6 kuna, pri čemu je Fond financirao 5,47 kuna po obroku, dok je razliku od 0,53 lipe osigurao Grad Bjelovar. Tako je u protekloj školskoj godini podijeljeno 148.565 besplatnih obroka, a njihov trošak iznosio je 812.650,55 kuna. Za provedbu projekta”Djetinjstvo bez glad” ukupno je utrošeno 853.283,08 kuna iz Fonda europske pomoći za najpotrebitije.
(Pre)široki kriteriji
Kako brojke sugeriraju da gotovo trećina bjelovarskih osnovaca živi u riziku od siromaštva pročešljali smo po kojim su kriterijima djeca dobivala pravo na besplatni obrok. Kriteriji prema kojima su djeca uključena u projekt odnose se na isključenost s obzirom na obiteljsku strukturu (djeca iz višečlane obitelji – obitelji s troje ili više djece), djeca bez odgovarajuće roditeljske skrbi, djeca koja se nalaze na skrbi izvan vlastite obitelji (npr. u udomiteljskoj obitelji, sigurnoj kući i sl.). Zatim, isključenost s obzirom na ekonomski status, odnosno djeca korisnika zajamčene minimalne naknade ili druge naknade sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi (doplatak za pomoć i njegu, osobna invalidnina i sl.), djeca iz obitelji koje su korisnici prava na doplatak za djecu te djeca kojoj su jedan ili oba roditelja nezaposleni. Nadalje, isključenost s obzirom na identifikaciju, odnosno djecu romske i/ili ostale nacionalne manjine. Zatim, isključenost s obzirom na zdravstveni status i/ili invaliditet, a odnosi se na djecu s teškoćama u razvoju te obitelji u kojoj je jedan ili oba roditelja teže bolesna/osobe s invaliditetom. Dodatni kriterij, odnosio se na ostala područja isključenosti, u okviru kojih su uključena djeca temeljem osobne procjene djelatnika škola ili centra za socijalnu skrb, a nalaze se u nepovoljnim osobnim, socijalnim i materijalnim okolnostima.
EU fond ima zadnju riječ
-Kriteriji su bili dosta otvoreni i zbog toga je vjerojatno u prošloj godini bilo uključeno toliko djece. Grad Bjelovar ne određuje kriterije već samo u suradnji sa školama može biti nositelj projekta za ovaj fond, jer škole to same ne mogu. Mi ćemo se naravno javljati na sve natječaje kojim možemo pomoći našim roditeljima i učenicima. Ovaj projekt će se provoditi i tijekom iduće školske godine i prema naznakama koje imamo kriteriji bi mogli biti postroženi – kaže Valna Bastijančić Ejavec, zamjenica bjelovarskog gradonačelnika.
Da broj djece koji sudjeluju izravno ovisi o kriterijima pokazuju i podaci za protekle dvije godine. Naime, u školskoj godini 2016./2017. bilo je uključeno 496 djece, a u školskoj godini 2017./2018. bilo uključeno je 516 djece u riziku od siromaštva. U ovoj školskoj godini brojka je gotovo dvostruko narasla, a toliko roditelja sigurno nije ostalo bez posla. Mjesečno za obroke u školskoj kuhinji za osnovca treba izdvojiti oko 120 kuna i sasvim je razumljivo da roditelji koriste prigodu i ako mogu smanjuju ukupne troškove obiteljskog proračuna. Nema tu ništa sporno ali ipak ukazuje na činjenicu da se u Hrvatskoj živi puno teže nego što pokazuju službene brojke o plaćama, BDP-u i padu nezaposlenosti. Ni Bjelovar tu nije nikakva iznimka. (dv)
