Od SAD-a, Kanade pa sve do Australije, hrvatske zajednice već generacijama čuvaju jezik, običaje i ponosno njeguju svoje korijene.
Gdje god se nalazili, Hrvati širom svijeta ostaju povezani istim osjećajem pripadnosti i ljubavi prema Hrvatskoj.
Hrvatsko iseljeništvo dio je našeg identiteta — od malih udruga koje okupljaju zajednicu u tuđini do velikih kulturnih centara koji promiču hrvatsku tradiciju na svjetskoj sceni.
Oni su most između domovine i svijeta, čuvari kulture i ambasadori hrvatskog duha.
Tužna istina: Po prvi put u povijesti više Hrvata živi izvan Hrvatske nego u njoj — Bjelovar.live
Evo deset zemalja u kojima kuca hrvatsko srce izvan domovine!
Sjedinjene Američke Države – Više od 1,2 milijuna Hrvata naziva Ameriku svojim domom.
Njemačka – Oko 500 tisuća Hrvata živi i radi ondje.
Australija – Oko 250 tisuća Hrvata živi i radi u Australiji,
Argentina – Oko 250 tisuća Hrvata ondje čuva svoju tradiciju,
Kanada – Gotovo 250 tisuća Hrvata nalazi se na Velikom bijelom sjeveru,
Austrija – Oko 90 tisuća Hrvata živi blizu svoje domicilne zemlje,
Švicarska – Oko 80 tisuća Hrvata uživa u alpskom životu,
Italija – Oko 60 tisuća Hrvata živi na jadranskoj obali,
Francuska – Oko 40 tisuća Hrvata živi u zemlji umjetnosti i ljubavi,
Novi Zeland – Oko 100 Hrvata čuva baštinu na ovom otoku.
Irska – Danas na području Republike Irske živi između 16 i 17 tisuća Hrvata.
Hrvatska je zemlja iseljavanja
Tradicionalno, Hrvatska je zemlja iseljavanja. Potrebno je izdvojiti nekoliko razdoblja koja označavaju imigraciju Hrvata:
– Od 1880-ih do Prvog svjetskog rata: Sjedinjene Države, Latinska Amerika, Južna Afrika, Australija, Novi Zeland,
– Od 1918. do Drugog svjetskog rata: Njemačka, Francuska, Belgija.
– Na kraju i neposredno poslije Drugog svjetskog rata: Argentina i druge zemlje u Latinskoj Americi i Sjevernoj Americi,
– Nakon 1965. godine: Zapadna Europa, Australija, Novi Zeland i Kanada,
– Nakon 1990-ih: Njemačka, Švicarska, Austrija, Kanada, SAD, Australija i Novi Zeland
Hrvati su iseljavali iz ekonomskih i političkih razloga. Starije hrvatsko stanovništvo u inozemstvu, prvenstveno “ekonomska imigracija” u inozemstvu još uvijek pokazuje interese za događanja u domovini, dok je mlađa generacija već asimilirana, no uglavnom zainteresirana za hrvatske korijene.
Vrlo specifična skupina hrvatskih doseljenika sastoji se od “ekonomskih imigranata” koji se iseljavaju šezdesetih godina prošlog stoljeća, a koji uglavnom žive u državama zapadne Europe.
Jedan dio njih dobro je integriran u domicilne države (posebno mlađi Hrvati), dok se drugi dio još uvijek smatra kao privremenim iseljenicima i iskazuje želju za povratkom u Hrvatsku.
Najveći broj političkih iseljenika naselio se u Južnoj i Sjevernoj Americi nakon Drugog svjetskog rata.
Iseljavanja od 90-ih godina
Hrvatsko iseljavanje tijekom devedesetih godina obilježavaju izbjeglice iz ratom razorenih područja, a rezultat je velikosrpskog agresivnog rata u Republici Hrvatskoj.
Najveći broj iseljenika u tom razdoblju preselio se u države zapadne Europe i prekooceanske države poput SAD-a, Kanade, Australije i Novog Zelanda. Međutim, neki od njih su se vratili u Hrvatsku.
Naravno, razlog je i loša ekonomska situacija radi koje su mnoge mlade obitelji ili samci bili prisiljeni otići ”trbuhom za kruhom” ili u potrazi za bolje plaćenim poslom…itd. (ika)
