Na današnji dan, odnosno u noći s 27. na 28. siječnja 1573. godine, dan je znak za početak poznate seljačke bune čiji je predvodnik bio Ambroz Gubec (kasnije nazvan Matija) iz Gornje Stubice.
Povodi za bunu bili su višestruki, a među najpoznatijima su nasilništva susjedgradsko-stubičkog vlastelina Franje Tahyja (inače baruna od Štatenberga u Sloveniji) nad seljačkim ženama.
Prva veća ustanička akcija bilo je zauzimanje utvrđenog dvorca Cesargrada, tada u vlasništvu bogatih grofova Erdödy.
Važno je naglasiti da su ustanici čitavo vrijeme priznavali vlast habsburškog vladara Maksimilijana II. tj nikada nisu postali veleizdajnici.
Borili su se samo protiv feudalne gospode.
Buna je ugušena 9. veljače kada je plemićka vojska kod Stubičkih toplica porazila seljačku vojsku.
U presudnoj bitci protiv plemića koji su bili pod vodstvom podbana Gašpara Alapića, kod Stubičkih Toplica 9. veljače 1573. godine, Gubec je vodio seljačku vojsku od oko 6000 ljudi (po Josipu Adamčeku).
Prije početka bitke Gubec seljacima je govorio neka budu svjesni kako trebaju pobijediti ili očekivati “jao pobijeđenima” (Istvánffy).
Nakon što su seljaci poraženi, Gubec je uhvaćen i odveden u Zagreb.
Smaknut je 15. veljače, a po legendi javno je mučen na Trgu svetoga Marka tako što je bio prisiljen nositi krunu od usijanoga željeza (kao “seljački kralj”), a zatim je raščetvoren. (ika)
