Barun Josip Jelačić svečano je ustoličen za bana Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije petog lipnja 1848. godine u Zagrebu. Jelačić je ušao u grad u svečanoj povorci koju su predvodili husari i serežani u slikovitim odorama.
Za njima su išle 93 kočije s mnogobrojnim uglednim osobama, a na Katarininom trgu, na tadašnjem Gradecu, dočekalo ga je mnoštvo naroda i saborski zastupnici pred kojima je položio prisegu. Nakon polaganja prisege novi je ban po tradicionalnom običaju triput podignut u vis, uz poklike ”Živio!” i pucnjavu topova.
Ustoličio ga pravoslavni patrijarh
Obred je nastavljen u crkvi sv. Marka, a zatim u pravoslavnoj crkvi Sv. Preobraženja, gdje je bana formalno ustoličio pravoslavni patrijarh i mitropolit Josif Rajačić. Ta činjenica, da je Jelačić ustoličen od strane pravoslavnog patrijarha, a ne katoličkog biskupa, izazvala je mnogo kontroverzi.
Ipak, objašnjenje za to može se pronaći u činjenici da zagrebački biskup Juraj Haulik u to doba nije boravio u Zagrebu, nego u Beču, ali i u želji da se pokaže hrvatsko–srpsko jedinstvo u obrani od mađarskih pretenzija, piše Povijest.hr. Nakon čina ustoličenja, proslava je nastavljena u Banskim dvorima na Markovom trgu.
Ukidanje kmetstva
Istoga dana svečano je otvoreno zasjedanje Hrvatskog sabora, prvog čiji su članovi izabrani na načelima građanskog liberalizma. Svi izabrani zastupnici, njih 191, aklamacijom su potvrdili Jelačića za bana, a nakon slavlja donijeli su zaključke o ukidanju kmetstva i općem plaćanju poreza, što se smatra i službenim ukidanjem feudalizma u Hrvatskoj.
Naime, iako su kmetski odnosi ukinuti na zajedničkom Ugarsko-hrvatskom saboru još u ožujku, a Jelačić je ukidanje feudalizma proglasio u travnju (nakon imenovanja za bana od strane cara i kralja Ferdinanda V.) tek je ovom saborskom odlukom taj zakon stupio na snagu.
