Na današnji dan: Točno u 5 sati počela je vojno-redarstvena akcija ”Oluja”

Piše: Ivan Karačony (ivankaracony@gmail.com)/Foto: SJP ”Omege”  Bjelovar

Na današnji dan 4. kolovoza 1995. godine započela je legendarna akcija Hrvatske vojske i policije koja je jednom za svagda zapečatila velikosrpske planove na području Republike Hrvatske.

Naravno, riječ je o operaciji Oluja koja je započela rano ujutro, u 5 sati, općim napadom na 630 kilometara bojišnice u sjevernoj Dalmaciji, Lici, na Kordunu te na Banovini.

Istovremeno, hrvatske su snage otvorile snažnu topničku i raketnu paljbu po neprijateljevu prednjem kraju i po dubini njegova rasporeda, nanoseći gubitke, izazivajući pomutnju te ispitujući reakcije snaga Srpske vojne Krajine koje su na velikom dijelu bojišnice izostale.

Akcija je trajala do 7. kolovoza tijekom koje je oslobođeno je 10.400 kvadratnih kilometara teritorija RH.

Hrvatske snage

Hrvatske snage tijekom operacije raspolagale su sa 130 tisuća ljudi za napad i to: ZP Zagreb (zapovjednik general bojnik Ivan Basarac), ZP Bjelovar (zapovjednik general bojnik Luka Džanko), ZP Karlovac (zapovjednik general pukovnik Miljenko Crnjac), ZP Gospic (zapovjednik general bojnik Mirko Norac), ZP Split (zapovjednik general pukovnik Ante Gotovina) i 60 tisuća u obrambenim operacijama ZP Osijek (zapovjednik general pukovnik Đuro Dečak) i Južnog bojišta (zapovjednik general bojnik Živko Budimir).

Hrvatska vojska raspolagala je u napadnim operacijama s 350 tenkova, 18 helikoptera te 38 zrakoplova.

S druge strane agresor je na raspolaganju imao 4 korpusa sa oko 40 tisuća vojnika, 400 tenkova, 200 oklopnih transportera, 550 topova, 25 zrakoplova, 13 helikoptera, 320 protuzračnih topova.

Bjelovarske ”Omege” dale su velik obol u akciji ”Oluja”. Ovo je bio njihov put — Bjelovar.live

General Petar Stipetić

Već prvoga dana hrvatske snage su  prodrle duboko u dijelove bojišta, u dubinu od 5 do 15 kilometara na 30 različitih mjesta i to već u prijepodnevnim satima. Srpske su postrojbe osobito jaki otpor pružale na Baniji, Kordunu i u sjevernoj Lici.

Predsjednik Tuđman je odmah reagirao te je za zapovjednika tog dijela bojišta imenovao generala Petra Stipetića. On je preustrojio snage i sljedećeg je dana oslobođena Petrinja.

Poziv predsjednika Tuđmana Srbima na ostanak

Kad je počela Oluja, na hrvatskom državnom radiju svakih 15 minuta emitirao se poziv predsjednika Franje Tuđmana Srbima da ne bježe pred hrvatskim snagama, nego da ostanu u Hrvatskoj.

Ipak, većina srpskog civilnog stanovništva počela se povlačiti.

U tome je znatnu ulogu imala srpska propaganda svojim tvrdnjama da se ponavlja 1941. godina i da će Srbi ponovno stradati od ustaškog noža.

Naime, predsjednik tzv. Republike Srpske Krajine Milan Martić je odmah po saznanju hrvatske akcije dao zapovijed da se cjelokupno stanovništvo iz Krajine evakuira prema BiH na teritorij koji su kontrolirali tamošnji srpski pobunjenici.

Prema zapovijedi Franje Tuđmana HV je ostavio otvoren koridor za srpske civile prema BiH kao ne bi došlo do nepotrebnog ubijanja.

Oslobođen grad po grad

Istovremeno hrvatske postrojbe su nastavile s sveobuhvatnim akcijama te totalno porazile srpske pobunjenike koji su u panici bježali prema BiH.

Oslobođeni su Benkovac i Kistanje. U Benkovac su prvi ušli pripadnici 132. domobranske pukovnije te 112. zadarske brigade HV.

Proboj do Benkovca izveli su pripadnici 132. domobranske pukovnije pravcem Stankovci – Pristeg – Cviljane – Gornji Šopot dok je 112. zadarska brigada HV istodobno prodirala smjerom Smilčići – Škabrnja. Benkovac je nakon toga bio opkoljen i u samom gradu nije bilo otpora.

Hrvatska zastava u Kninu

Napokon postrojbe HV-a ušle su i u Knin (Pauci i Pume) gdje su sljedeći dan postavili zastavu na tvrđavu.

Oslobađanjem Knina, središta neprijateljske pobune u Hrvatskoj, ostvaren je najvažniji strateško-politički i vojni cilj, ne samo operacije Oluja nego i cijelog Domovinskog rata.

Samo nekoliko dana poslije i na sjevernom dijelu bojišnice neprijateljske snage 21. kordunskog korpusa prisiljene su potpisati predaju.

Ukupni hrvatski vojni gubici bili su 174 poginulih, 1.100 ranjenih (teže 572 i lakše 528) vojnika, 3 zarobljena, i 15 nestalih.

Inače, operacija ”Oluja” se i danas proučava na američkim vojnim školama kao primjer savršeno izvedene operacije. (ika)