Na današnji dan: U Habsburškoj Monarhiji osnovana Kraljevina Ilirija (1816.)

Kraljevina Ilirija je pri svom osnivanju obuhvaćala znatan dio današnje Republike Hrvatske, uključujući područje između Save i Kupe (sve do Siska), Gorski kotar, Rijeku i Istru. Kraljevina Ilirija u sastavu Habsburške Monarhije osnovana je trećeg kolovoza 1816. godine. Stvorena je od dijelova hrvatskih, slovenskih, austrijskih i talijanskih zemalja koje su ranije pripadale Napoleonovom Francuskom Carstvu. Naime, u Napoleonovo doba na tom području postojale su Ilirske provincije kao dio Francuskog Carstva, a prostirale su se od Koruške do Boke Kotorske. Nakon Napoleonovog pada to je područje pripalo Habsburškoj Monarhiji pa je njegov sjeverni dio organiziran u obliku spomenute Kraljevine Ilirije.

Kraljevinu Iliriju činila su dva gubernerija – Primorski i Ljubljanski. Primorski je sjedište imao u Trstu, a obuhvaćao je dotadašnji tršćanski gubernerij (Gorišku s Gradiškom, Pazinsku grofoviju i Hrvatsko primorje s Rijekom), kojemu je bio dodan karlovački okrug, pa se na okupu našla cijela bivša pokrajina civilna Hrvatska.

Ljubljanski gubernerij, sa sjedištem u Ljubljani, činile su Kranjska i Koruška. Jedan od razloga stvaranja te jedinice, nakon pripojenja Ilirskih pokrajina 1814. godine Austriji, bilo je uređenje pomorskoga prometa i austrijski nadzor nad ugarskim prekomorskim vezama te otpor protiv ugarskih nastojanja za pripojenjem dijela Ilirskih pokrajina. Izravna posljedica bilo je uvođenje austrijskoga poreznog sustava i uprave na njemačkom jeziku u civilnoj Hrvatskoj južno od Save te njezino odvajanje od ostaloga dijela Hrvatske. Zbog otpora hrvatskoga i ugarskoga plemstva, civilna Hrvatska južno od Save s Rijekom ipak je 1822. vraćena banskoj Hrvatskoj. Budući da je time propala glavna svrha njezina postojanja, Ilirija se počela raspadati. Kvarnerski otoci pripojeni su Istri, pa su s njom od 1825. činili pazinski okrug Austrijskoga primorja, dok je donja Koruška 1825. pripala ljubljanskomu guberniju. Ipak, Habsburški su vladari u svom su vladarskom naslovu koristili titulu kraljeva Ilirije (lat. Rex Illyriae) sve do 1918. godine, piše Dražen Krajcar za Povijest.hr. (ika)