Od svih nalaza na lokalitetu Gudovac – Gradina, pisanica izrađena od kokošjeg jajeta svakako je najpoznatiji predmet s ovog lokaliteta poznat javnosti. Spomenuti arheološki nalaz rijedak je sačuvani primjer kontinuiteta tradicije narodnih običaja vezanih uz blagdan Uskrsa od srednjega vijeka do današnjih dana. Tradicija ukrašavanja pisanica upravo spomenutim predmetom na ovim prostorima pomiče se najmanje tri stoljeća prije službenog osnutka Bjelovara kao grada (18.stoljeće). Podatak o bojanim jajima s prostora današnje Republike Hrvatske iz otprilike istog razdoblja postoji s dosta udaljenog prostora nekadašnje Dubrovačke republike u pisanim djelima književnika Mavra Vetranovića (1482.-1575.). Pisanica pronađena u Ukrajini, u gradu Lavovu pripada istome razdoblju kao gudovačka te ona povezuje sveslavenski svijet i kršćansku vjeru te pokazuje veliku rasprostranjenost ovog načina ukrašavanja jaja.

Tradicija bojanja jaja

Dvije su razlike između pronađenih pisanica, a prva je vrsta ukrašenog jajeta. Ono iz Gudovca je kokošje, a lavovsko je guščje. Gudovačko je urešeno srcolikim motivima dok lavovsko nosi motive znaka beskonačnosti. Prema svim dostupnim izvorima i pronađenim arheološkim nalazima, sve upućuje na zaključak kako je u razdoblju kasnog srednjeg vijeka tradicija bojanja jaja na širokom europskom prostoru bila posve uobičajena, ali sa sigurnošću ne možemo rekonstruirati društven kontekst tog običaja zbog malobrojnosti dostupnih pisanih i materijalnih ostataka. Replika lavovske pisanice izložena će biti u prostoru Gradskog muzeja Bjelovar tijekom posjeta ukrajinskog arheologa Ostapa Lazurka, koji ju je pronašao. Pisanica iz Gudovca biti će izložena u sklopu rekonstrukcije srednjovjekovne kuhinje s lokaliteta na kojemu je pronađen. (BJLive)

Comments

comments