Iako se mnogi uzgajivači na gradskoj tržnici ove jeseni žale da batat nije podnio ćudljivo vrijeme, priča gospođe Milene Margetić iz Bjelovara ide u posve drugom smjeru.
U svom malom pokusnom perma vrtu od tek 100 kvadrata prvi put je zasadila batat – i odmah postigla iznenađujuće rezultate.
– Nisam ni slutila da će narasti ovako veliki. Kad sam vadila prvi, mislila sam da je slučajnost, ali onda su redom izlazili primjerci teški i preko kilograma, a jedan je dosegnuo čak 2 kilograma! To je za mene pravo malo čudo – kaže gospođa Milena kroz osmijeh, držeći u rukama jednog od orijaša.
No batat nije jedina zvijezda ove godine. I druge kulture u njezinu perma vrtu dale su odlične rezultate: paprika, poriluk, luk, tikvice, peršin i rajčice rodile su iznad svih očekivanja. Sve to potvrđuje da permakulturni pristup može biti pravi recept za obilje.
Što je perma vrt?
Permakulturni vrt, ili kako ga mnogi skraćeno zovu perma vrt, temelji se na ideji da se u poljoprivredi surađuje s prirodom, a ne da se ona prisiljava.
U takvom vrtu tlo se ne prekopava do iscrpljenosti, nego se obogaćuje organskim materijalom, sade se kombinacije biljaka koje se međusobno podržavaju, a pesticidi i umjetna gnojiva zamjenjuju prirodne metode zaštite. Rezultat je otporniji ekosustav i hrana koja često iznenadi obiljem i kvalitetom.
Bogatstvo na tanjuru
Batat, osim što je sve popularniji na našim tržnicama, spada u prave nutritivne dragulje.
Obiluje složenim ugljikohidratima i vlaknima, sadrži značajne količine vitamina A, C i B6 te minerale poput kalija i mangana. Zahvaljujući niskom glikemijskom indeksu, pogodan je i za dijabetičare, a bogatstvo antioksidansa čini ga saveznikom u očuvanju zdravlja.
Za gospođu Milenu perma vrt je bio eksperiment kojim je htjela vidjeti koliko brojni članci na temu perma vrta zapravo ”drže vodu”, a sada je postao i dokaz da priroda, kad joj se pruži prava pažnja, zna uzvratiti velikodušno.
– Nisam imala velika očekivanja, samo sam htjela vidjeti mogu li i batati uspjeti uzgojem na ovakav način. A oni su mi pokazali da se uz malo strpljenja i ljubavi može ubrati plodove kakve nisam vidjela ni na tržnici – rekla je ponosno.
U vrtu se još uvijek zeleni blitva, cikla, zimska rotkva, salate i začinsko bilje, a pripremaju se i novi perma modeli za sve povrće koje podnosi niske temperature.
Na ovaj način vrt postaje vaša tržnica koja vas hrani svih 12 mjeseci i možda upravo u perma vrtovima leži odgovor na izazove koje donosi klima i klimatske promjene. (ika)
