Nakana Ministarstva znanosti da se ide u racionalizaciju školstva odnosno da one Osnovne škole s manje od 150 učenika izgube status matične i postanu područne škole, izazvala je veliki interes javnosti. Posebice kod osnivača škola, a to su Županije ili Gradovi, koji bi trebali provesti tu racionalizaciju ili optimizaciju. Drugim riječima država bi vrući krumpir dala lokalnoj samoupravi ali to neće ići tako lako.
-Svi osnivači su bili na sastanku u Ministarstvu i upoznati smo tim planom, no to je nešto što se ne može ad hoc provesti. Mogu se složiti da nakon 30 godina treba mijenjati mrežu škola i prilagoditi ju vremenu i da vjerojatno ima prostora za neku racionalizaciju ali prvo treba dobro proučiti sve kriterije koje je postavilo Ministarstvo. Ovo je nešto s čime se nećemo žuriti – prokomentirao je priču o školstvu bjelovarsko – bilogorski župan Damir Bajs. Upravo su županije pod najvećim pritiskom jer u gradovima škole uglavnom nemaju problema s brojem učenika.
Pod povećalom su 174 škole s manje od 150 učenika, u Bjelovarsko – bilogorskoj županiji ih je sedam. Prema podacima Ureda državne uprave u rujnu prošle godine su manje od sto učenika imale Matične škole u Bereku, Trnovitičkom Popovcu i Štefanju, a manje od 150 učenika imaju Matične škole u Velikoj Trnovitici, Siraču, Končanici, Hercegovcu.
No, to nije prvi put da se ide na ovakvo rješenje i još prije devet godina je ondašnja vlast prodavala istu priču, dan je rok do 2017. ali sve su škole zadržale status matičnih. No, tada su u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji u zoni rizika bile samo četiri škole. Logika Ministarstva je da se štedi na ravnateljima, računovodstvu i nenastavnom osoblju ako se škole spoje, no u praksi to lako može dovesti do daljnjeg gašenja života u manjim sredinama, ali i gubitka učiteljskih radnih mjesta . (dv)
