Iako nas vladajući uvjeravaju da nikad nismo živjeli bolje, građani to baš i ne osjećaju na svojim novčanicima. Svaki put kad uđu u trgovinu, za istu svotu novca mogu kupiti manje.
Pokazuju to i najnoviji podaci Eurostata o inflaciji prema kojima je Hrvatska najgora među svim zemljama eurozone. Podsjetimo, prema preliminarnim podacima Eurostata, Hrvatska je u prosincu 2024. godine imala godišnju inflaciju od 4,5 posto, dvostruko više od prosjeka eurozone, koji je iznosio 2,4 posto.
Ova brojka svrstava Hrvatsku na vrh europske ljestvice inflacije, ispred Belgije (4,4 posto) i Estonije (4,0 posto). U isto vrijeme, najniža inflacija zabilježena je u Irskoj (1,0 posto), dok su Italija i Luksemburg zabilježili rast cijena od 1,4 i 1,6 posto.
Što stoji iza rasta cijena
Ekonomski analitičar Petar Vušković ističe nekoliko ključnih razloga zašto je inflacija u Hrvatskoj tako visoka u odnosu na ostatak Europe.
– Jedan od razloga je sigurno uvođenje eura. Problem je tržišne fatamorgane: stvara se privid da su cijene niže nego što su bile prije, a potrošači praktički slijepo slijede te cijene i troše novac – rekao je Vušković.
Kao drugi važan čimbenik Vušković navodi gubitak monetarnog suvereniteta.
– Hrvatska narodna banka više nema kontrolu nad bankarskim sustavom, što je dovelo do rasta kratkoročnih nenamjenskih kredita za čak 15 posto u odnosu na prošlu godinu. Dok je HNB imao ovlasti za regulaciju, mogao je poduzeti mjere poput dizanja stope obvezne rezerve bankama, čime bi se potrošnja barem djelomično ograničila – objašnjava analitičar.
Treći ključni razlog je rast plaća, koji generira veću potrošnju.
– Svako podizanje plaća dodatno ubrzava potrošnju i stvara začarani krug koji vodi prema daljnjem rastu cijena – naglasio je Vušković koji predlaže nekoliko konkretnih mjera kako bi se suzbila inflacija.
Vratiti dvojno iskazivanje cijena
– Treba na barem dvije godine hitno vratiti dvojno iskazivanje cijena kako bi potrošači jasno vidjeli vrijednost proizvoda i izbjegli iluziju nižih cijena – kazao je.
– Iako smo sada u eurozoni, mentalno smo ostali u kunama. Ljudi u pravilu nisu dobri matematičari, a čak i oni koji jesu imaju velikih problema. Pogledajte samo kaos s kovanicama, većina ljudi ih gleda kao da nemaju veliku vrijednost što samo dodatno potiče potrošnju – kaže analitičar.
Druga mjera, prema Vuškoviću, uključuje ograničavanje rasta plaća.
– Ako to ne učinimo, inflacija će nastaviti rasti jer će veće plaće samo dodatno povećavati potrošnju, a time i cijene – smatra.
Smanjenje kupovne moći
Vušković također apelira, piše Dnevno.hr, na jačanje inspekcijskog nadzora u trgovačkim lancima.
– Od uvođenja eura vidimo velike oscilacije u cijenama istih proizvoda među različitim trgovinama. Primjerice, Milka čokolada nedavno se u jednom dućanu prodavala za 3,5 eura, a u drugom je ista takva bila sedam eura. Potrošači danas više nego ikad moraju biti oprezni i pažljivo birati gdje kupuju, ali i inspektori moraju češće provjeravati trgovce – rekao je Vušković.
Unatoč trenutnim mjerama, inflacija neće nestati preko noći. Prema prognozama, inflacija u 2025. godini mogla bi se smanjiti na 2,8 posto, ali to i dalje znači daljnje smanjenje kupovne moći građana.
– Svaka mjera koja se sada poduzme mora biti usmjerena na smirivanje situacije, ali i na dugoročno stabiliziranje gospodarstva – zaključio je Vušković.
