Prosječna neto plaća u BBŽ oko 1380 do 1400 eura: Većina radnika i dalje ispod tog iznosa

Piše: Ivan Karačony (ivankaracony@gmail.com)

Prema posljednjim podacima Državni zavod za statistiku, prosječna neto plaća u Hrvatskoj za veljaču iznosila je 1527 eura, dok je prosječna bruto plaća bila 2139 eura.

Time je nastavljen trend rasta plaća zabilježen početkom godine, budući da je u siječnju prosječna neto plaća iznosila 1511 eura, a bruto 2114 eura.

Drugim riječima, prosječna plaća na razini države pokazuje koliko u prosjeku zarađuju svi zaposleni zajedno, ali ne govori nužno koliko prima pojedini radnik.

Kolika je plaća u BBŽ?

Za Bjelovarsko-bilogorsku županiju posljednji službeni podaci dostupni su za četvrto tromjesečje 2025. godine, kada je prosječna neto plaća iznosila oko 1352 eura, odnosno oko 1832 eura bruto.

Budući da Državni zavod za statistiku ne objavljuje mjesečne podatke po županijama, kretanje plaća na regionalnoj razini procjenjuje se na temelju nacionalnih trendova.

Kako je na razini države početkom ove godine zabilježen rast od oko jedan posto mjesečno, procjenjuje se da je prosječna neto plaća u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji za ožujak dosegnula između 1380 i 1400 eura, dok se bruto iznos kreće oko 1900 eura.

To znači da su plaće u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji i dalje niže od državnog prosjeka za otprilike 100 do 150 eura neto.

Bruto i neto: koja je razlika?

Bruto plaća predstavlja ukupan trošak poslodavca prije obračuna poreza i doprinosa. U taj iznos ulaze doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje te porez na dohodak.

Neto plaća je iznos koji radnik stvarno prima na svoj račun nakon svih odbitaka. 

Upravo taj iznos građani najčešće doživljavaju kao ”plaću”. Primjerice, kod bruto plaće od oko 1900 eura zaposleniku u pravilu ostaje približno 1400 eura neto, iako točan iznos ovisi o osobnim olakšicama, broju djece ili mjestu stanovanja.

Zašto većina ima manje od prosjeka

Važno je naglasiti kako prosječna plaća ne odražava stvarna primanja većine zaposlenih. Riječ je o statističkom prosjeku koji podiže manji broj viših plaća.

Jednostavno rečeno, ako manji broj ljudi ima vrlo visoke plaće, oni mogu ”podići” prosjek, iako većina radnika zarađuje manje.

Zato se često koristi i medijalna plaća – iznos koji dijeli radnike na dvije jednake polovice. Polovica zaposlenih ima manje, a polovica više od tog iznosa.

Na razini Hrvatske medijalna neto plaća iznosi oko 1.300 eura, što jasno pokazuje da većina zaposlenih zarađuje manje od prosjeka. Procjenjuje se da se u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji medijalna neto plaća kreće između 1250 i 1300 eura.

Velike razlike među djelatnostima

Plaće se značajno razlikuju ovisno o djelatnosti, odnosno vrsti posla koji radnici obavljaju.

Najniže su u ugostiteljstvu i trgovini, gdje se procjenjuje da se neto plaće kreću između 1000 i 1250 eura, odnosno bruto između 1400 i 1750 eura. Razlog tome su često niža dodana vrijednost poslova i sezonski karakter rada.

U prerađivačkoj industriji, jednoj od ključnih gospodarskih grana županije, neto plaće procjenjuju se između 1200 i 1300 eura, dok bruto iznosi dosežu do oko 1850 eura.

U građevinarstvu i prijevozu plaće su nešto više, dijelom zbog nedostatka radne snage i veće potražnje za radnicima, pa neto iznosi najčešće dosežu između 1300 i 1450 eura.

S druge strane, zaposlenici u javnom sektoru – javnoj upravi, obrazovanju i zdravstvu – imaju stabilnija i viša primanja, najčešće između 1400 i 1650 eura neto, dok bruto plaće prelaze 2000 eura.

Najviše plaće su u stručnim i informatičkim djelatnostima, gdje bruto iznosi mogu dosezati i 3000 eura, odnosno više od 2000 eura neto, ponajviše zbog specifičnih znanja i visoke potražnje na tržištu rada.

Procjene, a ne službeni podaci

Valja naglasiti kako su podaci o plaćama po djelatnostima procjene temeljene na posljednjim dostupnim statistikama i trendovima rasta, budući da službeni podaci za 2026. godinu po županijama i sektorima još nisu objavljeni.

Unatoč rastu plaća, Bjelovarsko-bilogorska županija i dalje zaostaje za državnim prosjekom, što potvrđuje dugogodišnji trend regionalnih razlika. (ika)