Razgovarao:D.Vitanović

Dolazak ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića u Bjelovar iskoristili smo za razgovor o temama koje brinu sve one koji žive od zemlje. U najpoljoprivrednijoj županiji u državi svaka kuna koja se utroši u zemlju vrijedi dvostruko, a kako će to izgledati u budućnosti ministar Tolušić je potkrijepio konkretnim brojkama.

Često dolazite u Bjelovarsko – bilogorsku županiju ali ovaj put povod nije Bjelovarski sajam?

Istina, rado i često sam u Bjelovaru, što ne čudi s obzirom da sam ministar poljoprivrede, a BBŽ je u gospodarskom smislu najjača poljoprivredna županija u Hrvatskoj. S ponosom podupirem svakog gospodarstvenika u nastojanjima da iskoristi mogućnosti EU fondova. Investicije koje ću danas obići značajne su za cijelu regiju, očuvanje radnih mjesta,otvaranje novih, posebno za poljoprivrednike kooperante, kojima ipak jamče sigurnost i stabilnost. Razlog mog dolaska su višemilijunska ulaganja kojih vjerojatno ne bi bilo bez Ministarstva poljoprivrede. Sirela koja je ranije proširila proizvodni pogon u Velikim Sredicama, je zahvaljujući PRR proširila i skladišne kapacitete. Uz svojih 22,2 mil.kn iz PRR je osigurano još toliko za (50% potpore) modernizaciju proizvodnje. Sredstva su uložena u opremu za proizvodnju i pakiranje, izgradnju i opremanje novog skladišta, rekonstrukciju postojeće hladnjače. Bjelovarska Sirela najveći proizvođač svježih, polutvrdih i tvrdih sireva u Hrvatskoj. Nemojmo zaboraviti da je prije dvije godine dio proizvodnje iz Slovenije preselila upravo u Bjelovar. Mi je u tome podržavamo, želimo što više posla našim lokalnim OPG-ovcima i stanovništvu, a da u susjedne zemlje samo šaljemo gotov, domaći kvalitetan proizvod. Našem domaćem proizvođaču čipsa odobreno je gotovo 10 milijuna kuna potpore iz Programa ruralnog razvoja. Skladište krumpira koje ćemo danas otvoriti vrijedno oko 30 milijuna kuna i zasigurno je najmodernije u regiji, a i šire. Investicija u Hercegovcu, je dio dugoročnog procesa razvoja kompanije i kao što sam rekao realizirana je uz podršku Ministarstva poljoprivrede i nepovratnih sredstava iz EU fondova.  Proizvodnja industrijskog krumpira u Moslavini i upornost lokalnih kooperanata da rastu paralelno s jednom domaćom tvornicom potvrđuju veliki potencijal naših malih poljoprivrednih proizvođača i dokaz da mogu pratiti tempo velikih. Ovo ulaganje odrazit će se na povećanje proizvodnih kapaciteta što ujedno znači i povećanje otkupa krumpira već od ove sezone i još bolju daljnju suradnju s 40-ak dugogodišnjih kooperanata – proizvođača krumpira iz Moslavine.

Bjelovarsko – bilogorska županija je oduvijek bila snažan stočarski kraj, posebice u proizvodnji mlijeka, ali došlo je do velikog osipanja stočnog fonda i gašenja farmi. Uveli ste mjere koje bi to trebale zaustaviti. Daju li one konkretne rezultate?

Bjelovarsko – bilogorska županija je oduvijek bila snažan stočarski kraj, a ja se nadam da će to i ostati. Činimo sve kako bi pomogli našim stočarima. Ukinuli smo i 190 administrativnih nameta i preusmjerili ih na teret države. S mjerama pomoći nismo davno krenuli pa niti ne možemo očekivati da one daju rezultate preko noći. Poljoprivreda je godinama propadala i nažalost trebat će godine da se ona oporavi. Mislim da je bitno da je krenulo na bolje. Tijekom 2018. imali smo potporu za kupovinu steonih junica kombiniranih i/ili mliječnih pasmina goveda, radi obnove narušenog proizvodnog potencijala. Potporu je ostvarilo 669 poljoprivrednika,  od čega 107 korisnika Iz Bjelovarsko-bilogorske županije. Cilj nam je obnoviti stočni fond i povećati broj krava u Hrvatskoj, pa smo ovaj natječaj ponovili sada početkom svibnja. I ovom prilikom pozivam stočare da se jave, na raspolaganju im je 20 milijuna kuna odnosno maksimalnih 30 tisuća po korisniku. U 2018. osigurali smo i potporu za uzgoj junica kombiniranih i/ili mliječnih pasmina, koju je ostvarilo 6.566 korisnika, od čega gotovo 1000 iz Bjelovarsko-bilogorske županije. Potporu za uzgoj goveda u sustavu krava-tele prošle je godine ostvarilo 390 korisnika na razini RH, od čega 33 korisnika iz Bjelovarsko-bilogorske županije. Tu su i izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjere ruralnog razvoja.Mislimo na naše stočare i činimo sve kako bi se broj grla u Hrvatskoj povećao. Prošle godine omogućili smo i korištenje nove mjere Dobrobiti životinja i to za govedarstvo, svinjogojstvo i peradarstvo, kako bi osigurali bolje standarde u hranidbi, uvjetima smještaja, pristup ispaši i ispustu u uzgoju životinja. Sredstva za ovu mjeru iznose 150 mil. kn.

Po čemu Bjelovar i ova Županija mogu biti primjer ostatku Hrvatske?  

Poljoprivrednici Bjelovarsko-bilogorske županije drugi su u Hrvatskoj po prijavama i realizaciji korištenja Programa ruralnog razvoja RH. Do sada je za BBŽ ugovoreno preko 766 milijuna kuna te je isplaćeno više od 417 milijuna kuna. Najveći dio, gotovo njih pola (preko 46%) odnosi se upravo na investicijsku mjeru 4. Slijede ju mjere 7 i 13., no ističemo i veliki interes korisnika za mjeru 6 iz koje je za pokretanje poslovanja mladim poljoprivrednicima odobreno više od 100 projekata, a za razvoj malih poljoprivrednih gospodarstava više od 200. Nadam se da će se ovi pozitivni trendovi nastaviti.

Najavljena je izgradnja 20 hladnjača za voće u Hrvatskoj. Kad će krenuti ta priča i zna li se buduća lokacija u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji ?  

Tako je, gradit ćemo hladnjače diljem Hrvatske. Želimo pomoći našim voćarima i povrćarima i osigurati im prostor za skladištenje i distribuciju voća i povrća, što će im omogućiti da svoje proizvode prodaju kada je najveća potražnja i kada mogu ostvariti najveću cijenu. Hladnjače će biti izgrađene u svim voćarskim županijama! Natječaj je u tijeku, a mogu Vam reći da u Bjelovarsko-bilogorskoj ide jedna hladnjača. Lokacije za izgradnju odredit će se u dogovoru sa županijama. Kako bi troškovi bili što niži cilj nam je izraditi tipski glavni i izvedbeni projekt koji bi samo prilagođavali odabranim lokacijama, ovisno o parkirališnim površinama, komunalnoj infrastrukturi. Svaki skladišni centar za voće i povrće sastojat će se od 24 komore, a svaka će biti kapaciteta 125 tona.

Kad bi vas neka mlada obitelj, koja se lomi oko odluke, pitala zašto ulaziti u poljoprivrednu proizvodnju, što biste im rekli?

Ako su uporni i doista voljni raditi, onda se mogu baviti poljoprivredom. U svakom poslu ima izazova, uspona i padova ali u poljoprivrednim zanimanjima je toga još i više. Osim onih standardnih s kojima se svatko od nas susreće, poljoprivrednici ne ovise samo o sebi, o dobroj organizaciji, rokovima…nego suncu, mjesecu, kiši, nepogodama, višim silama.  Naravno, unatoč svim izazovima, može se uspjeti. Imamo puno primjera mladih uspješnih poljoprivrednika. Mi u Ministarstvu smo tu da pružimo ruku pomoći, da damo podršku. Mislim da je ta podrška jača nego ikada do sad. Prije cca dva mjeseca povećali smo alokaciju odnosno ‘našli’ još novca i odobrili sve prijavljene projekte koji nemaju formalnih nedostataka u dokumentaciji. Umjesto, kako je na početku zamišljeno, 350 projekata, odobrili smo njih oko 1000. Zaista činimo sve da pomognemo. Kroz sve mjere koje donosimo, dajemo prednost mladim poljoprivrednicima! Ulažemo i u nepoljoprivredne aktivnosti, u. mehaničarske radnje, turističke djelatnosti, kušaonice vina, proizvodnju kolača, likera, eteričnih ulja, peleta, ili za čuvanje djece, starijih i nemoćnih… Budućnost se zaista može graditi na selu i u poljoprivredi. Sretan sam što je u Hrvatskoj više od 21 tisuće mladih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, što je oko 13 posto od ukupnog broja poljoprivrednika i jedan od najviših postotaka na razini Europske unije. Sudjelujemo u provedbi aktivnih mjera demografske politike naše Vlade. Obnavljamo i gradimo 200 dječjih vrtića kroz mjeru 7 po cijeloj Hrvatskoj, po najvišim pedagoškim standardima. Želimo da i djeca iz manjih sredina imaju kvalitetan predškolski odgoj, a njihovi roditelji poticaj za povećanje svojih obitelji te uvjete za ostanak na ruralnom prostoru.

U fokusu je ovih dana ponovno državno poljoprivredno zemljište – hoće li od sljedeće godine stranci moći kupovati zemlju?

Nema straha od navale stranaca za kupnju naše zemlje. Ograničenje za stjecanje prava vlasništva poljoprivrednog  zemljišta za strane fizičke i pravne osobe u Republici Hrvatskoj istječe 1.srpnja 2020 godine, dakle za više od godinu dana. Mii ćemo na vrijeme podnijeti zahtjev za produljenje roka na još tri godine što je omogućeno Sporazumom o pridruživanju iz 2011. godine. Produljenje za dodatne tri godine (7+3) prema mojim saznanjima su do sada zatražile Mađarska, Slovačka, Litva i Latvija i to im je i odobreno. Ne vidim razlog da mi ne očekujemo i ne dobijemo pozitivan odgovor.   Sve navedene zemlje zahtjev za produženje roka podnijele su netom pred istek prijelaznog razdoblja (prvih 7 godina). Sve odluke EK o produženju roka tim zemljama javno su dostupne u službenom listu EU.Također, okrupnjeno zemljište koje se danas koristi stranci neće moći dobiti jer prvenstvo kupnje i zakupa državne zemlje imaju dosadašnji posjednici, mladi poljoprivrednici, stočari i domicilno stanovništvo. Što se tiče privatnog zemljišta, hoće li netko prodati u Dalmaciji ili Istri svoju djedovinu od 500 kvadrata, to Ministarstvo ne može spriječiti jer nije nadležno. Do sada je u Upisniku poljoprivrednika registrirano 77 OPG-ova čiji nositelji imaju prijavljeno prebivalište izvan teritorija RH i koriste 150 hektara zemljišta (od 1,1 milijun upisanog u ARKOD).

Comments

comments