U voćnjaku Nenada Horvata u Kapeli nedaleko od Bjelovara privodi se kraju berba šljiva. Godina je, kaže, po prinosu izvanredna, možda i najbolja u posljednjih 15 godina.
No rekordni urod ove godine ne prati i cijena na tržištu.
– Godina je nikad rodnija. Ako usporedimo sorte poput Pozne plave, Stanleyja, Topa, Merdana, Agande ili Felicije, neke su krenule ranije, neke kasnije, ali prinos je ove godine izvanredan. Rekao bih da je najbolji u posljednjih 15 godina – kaže Horvat.
Merdan – za stol, ali i za preradu
Jedna od sorti koja se upravo brala je Merdan, turska sorta koju Horvat posebno izdvaja po kvaliteti.
– Merdan je turska sorta koja ima oko 80 posto karakteristika Top enda. Vrlo je kvalitetna. Konzumira se dok je tvrda, a kasnije je odlična za preradu, primjerice za džem odnosno pekmez – objašnjava Horvat.
Upravo različitost sorata omogućuje da berba ne završi u svega nekoliko dana, nego se odvija kroz dulje razdoblje, ovisno o vremenu dozrijevanja.
Ove godine, međutim, nije problem bio u količini ni kvaliteti.
– Kvaliteta je fantastična, a prinos je stvarno izvanredan – ističe Horvat.
Rekordni urod, ali puno niža cijena
I dok bi takva godina za voćara na prvi pogled trebala značiti i odličnu zaradu, tržište je donijelo potpuno drugačiju računicu.
– Puno je manja cijena na tržištu. To ne diktiramo mi, a ne diktira je ni Zapad, nego istočne države koje proizvode i hrane tržište. Kod njih je također prerodilo pa je cijena niža – kaže Horvat.
Dodatni problem predstavljaju i ugovorene cijene koje se naknadno mijenjaju.
Horvat navodi primjer otkupa iz Njemačke gdje je ranije bila dogovorena cijena od 1,60 eura za kilogram šljive, da bi ugovor kasnije bio raskinut te je ponuđena cijena od samo 60 centi.
– Tko na to pristane, pristane – kaže Horvat, svjestan da proizvođač u takvoj situaciji često nema puno prostora za pregovore.
Četiri hektara voćnjaka, ali bez vode prinos pada
Horvat trenutno ima oko četiri hektara šljivika, a parcela koju smo obišli prostire se na jednom hektaru.
Poseban problem predstavlja dio nasada koji nema sustav navodnjavanja.
– Ovdje je parcela od hektara, a ukupno imam četiri hektara. Na parceli gdje nema navodnjavanja sigurno je 40 posto manja veličina ploda – kaže Horvat.
To pokazuje koliko voda u suvremenoj voćarskoj proizvodnji može utjecati na konačan rezultat. Kada nema dovoljno vlage, voćka može imati dobar urod, ali plod ne postiže željenu krupnoću i kvalitetu.
”Potpisujem i za narednu godinu da bude ovakva”
Unatoč slabijoj otkupnoj cijeni, Horvat na kraju sezonu ipak gleda s određenom dozom zadovoljstva.
Jer, kako i sam kaže, priroda je ove godine svoje odradila.
Financijski rezultat možda neće pratiti količinu šljiva koju su proizveli, ali zdrav nasad i dobar urod ipak ostaju najvažniji.
– Prinos će biti manji što se tiče financija, ali neka je zdravlja. Odmah potpisujem da i naredna godina bude ovakva što se tiče prinosa – poručuje Horvat.
Za voćara je to možda i najbolji sažetak ovogodišnje sezone: šljiva je bilo više nego dovoljno, kvaliteta je odlična, ali tržište je još jednom pokazalo koliko je put od punog voćnjaka do dobre zarade neizvjestan. (ika)
