Nakon uspješne berbe marelica i trešanja, ovih je dana u punom zamahu berba šljive na OPG-u Nenada Horvata u Kapeli pokraj Bjelovara.
Na četiri hektara nasada sorte Čačanska ljepotica očekuje se rekordan urod od čak 50 tona, a kvalitetu proizvodnje potvrđuju i laboratorijske analize koje nisu pokazale prisutnost ostataka pesticida.
Voćnjaci diljem Hrvatske ovih dana ulaze u jedno od najintenzivnijih razdoblja u godini. Dok su berbe marelica i trešanja pri kraju, na red je stigla šljiva.
Među proizvođačima koji imaju razloga za zadovoljstvo je i OPG Nenada Horvata iz Kapele nedaleko od Bjelovara, gdje se ovih dana svakodnevno bere sorta Čačanska ljepotica.
Berba počinje ranije zbog zahtjeva tržišta
Na gospodarstvu se ova krupna i cijenjena sorta uzgaja na četiri hektara, raspoređena na više parcela.
Plodovi se beru nekoliko tjedana prije pune zriobe kako bi zadovoljili standarde trgovačkih lanaca u koje odlazi najveći dio uroda.
– Na više parcela beremo sortu Čačanska ljepotica. Berba počinje otprilike tri tjedna prije pune zriobe jer šljive isporučujemo trgovačkim centrima. Ako berba potraje do 20. kolovoza, preostali dio uroda preradit ćemo u domaće džemove – kaže Horvat.
Godina za pamćenje
Prema njegovim riječima, ovogodišnja sezona jedna je od najboljih otkako se bave voćarstvom. Dobri vremenski uvjeti, kvalitetna njega nasada i pravodobne agrotehničke mjere rezultirali su visokim prinosima i izvrsnom kvalitetom plodova.
– Ovo nam je rekordna godina. Šljive i trešnje bile su izuzetno rodne, a kvaliteta plodova bila je vrhunska. Nasad marelica još je mlad, ali smo ubrali oko dvije tone. Trešanja je bilo oko tonu i pol, dok za šljive očekujemo urod od oko 50 tona – ističe.
Bez navodnjavanja danas nema ozbiljne proizvodnje
Uspješna voćarska proizvodnja, naglašava Horvat, danas je nezamisliva bez navodnjavanja i redovite prihrane.
– Navodnjavanje i prihrana obavezni su ako želite kvalitetan i stabilan urod. Bez toga bi prinos bio znatno manji, a plodovi sitniji. Na parcelama gdje još nemamo sustav navodnjavanja vodu dovozimo traktorom i spremnikom kako bismo voćkama osigurali dovoljno vlage tijekom najtoplijeg dijela godine – objašnjava.
Dodaje kako upravo ulaganja u tehnologiju proizvodnje čine razliku između prosječnog i vrhunskog uroda.
Prirodna zaštita još uvijek je nedovoljno zastupljena
Osim što vodi vlastito gospodarstvo, Horvat je i predsjednik Udruge voćara i povrćara Dar Bilogore, kroz koju nastoji potaknuti proizvođače na primjenu suvremenijih i održivijih rješenja u zaštiti bilja.
Smatra kako mnogi voćari još uvijek izbjegavaju biološke preparate, iako su učinkoviti i dostupni na domaćem tržištu.
– U Hrvatskoj postoje preparati prirodnog podrijetla koji učinkovito štite od bolesti i štetnika. Nisu pesticidi ni otrovi, a cjenovno su vrlo prihvatljivi. Nažalost, rijetki ih koriste jer se i dalje vode navikom i razmišljanjem: „Tako su radili moj otac ili djed.“ Vrijeme je da se takav pristup promijeni – poručuje.
Analize potvrdile: bez bolesti i bez ostataka pesticida laboratorijsku analizu
– Rezultati su bili izvrsni. Analize su pokazale nula posto oštećenja, nula posto bolesti i nula posto ostataka pesticida. Dakle, moguće je proizvesti zdravo, kvalitetno i tržišno konkurentno voće. Potrebno je samo biti spreman učiti i primjenjivati nova rješenja – zaključuje Horvat.
Kvaliteta koja se prepoznaje
Na OPG-u Horvat dio uroda završava na policama trgovačkih lanaca, dok se ostatak prerađuje u domaće džemove po kojima je ovo bilogorsko gospodarstvo već godinama prepoznatljivo.
Ovogodišnji rekordan urod još je jedna potvrda da se kontinuirano ulaganje u navodnjavanje, kvalitetnu agrotehniku i suvremene metode zaštite itekako isplati.
Zahvala lokalnim samoupravama
Na kraju je Horvat istaknuo kako je za uspješno bavljenje voćarstvom, uz vlastita ulaganja, važna i kvalitetna komunalna infrastruktura, zbog čega je zahvalio lokalnim samoupravama na dosadašnjoj potpori.
– Zahvaljujem vodstvu Grada Bjelovara i Općine Kapela na povezivanju i asfaltiranju prometnica koje nam omogućuju jednostavan pristup gotovo svim parcelama. Danas do naših voćnjaka možemo doći asfaltiranom cestom, bez prašine i blata, što nam uvelike olakšava svakodnevni rad, prijevoz i organizaciju proizvodnje. Velika je prednost i blizina vodovodne mreže. Kada vam je infrastruktura dostupna, puno je lakše razvijati ozbiljnu i konkurentnu poljoprivrednu proizvodnju – zaključio je Horvat. (ika)
