Prema najnovijim podacima za 2024. godinu, čak 60 posto kućanstava u Hrvatskoj s poteškoćama podmiruje osnovne mjesečne troškove poput režija, stanarine i hrane.
Drugim riječima, više od polovice građana živi na rubu financijske stabilnosti, a svaka promjena cijena ili neočekivani trošak može ozbiljno ugroziti njihov kućni budžet.
Time se Hrvatska našla znatno iznad prosjeka Europske unije, koji iznosi 42 posto, što jasno pokazuje koliko su životni troškovi pritisnuli domaćinstva, unatoč formalnom gospodarskom rastu i smanjenju nezaposlenosti.
Od nas su gore samo 4 zemlje
Na samom vrhu ljestvice zemalja u kojima građani najteže spajaju kraj s krajem nalazi se Grčka, gdje čak 86 posto kućanstava ima problema s pokrivanjem osnovnih troškova.
Slijedi Bugarska sa 77 posto, dok treće mjesto dijele Slovačka (66 posto) i Rumunjska (65 posto). Hrvatska se tako nalazi odmah iza njih, među zemljama u kojima je financijski pritisak na građane najizraženiji.
Osjetno smanjena kupovna moć
S druge strane, situacija je znatno bolja u bogatijim članicama Unije – Njemačkoj (18 posto), Nizozemskoj (19 posto), Luksemburgu (24 posto), Švedskoj (25 posto) i Finskoj (28 posto). U tim zemljama tek manji udio stanovništva teško pokriva osnovne životne potrebe.
Ekonomski analitičari upozoravaju da su niske plaće, rast cijena i visoki troškovi stanovanja glavni razlozi zbog kojih hrvatska kućanstva i dalje osjećaju snažan pritisak na standard.
Iako su inflacija i cijene energenata nešto stabilnije nego prošle godine, realna kupovna moć građana ostaje osjetno smanjena.
Zaključak je jasan – dok dio Europe živi u zoni komfora, Hrvatska i dalje vodi borbu s realnošću svakodnevnog preživljavanja.
Ako se ne provedu konkretne mjere za povećanje dohotka i jačanje socijalne sigurnosti, postotak onih koji jedva spajaju kraj s krajem mogao bi u godinama koje dolaze postati još veći problem. (ika)
