Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske u kolovozu iznosila je 1446 eura, izvijestio je Državni zavod za statistiku, uz napomenu kako je ta plaća u odnosu na mjesec ranije veća za 0,5 posto.
Što se tiče prosječne bruto plaće po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za kolovoz, ona je iznosila 2015 eura.
Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za kolovoz isplaćena je u djelatnosti zračni prijevoz, u iznosu od 2430 eura, a najniža u djelatnosti proizvodnja odjeće, u iznosu od 918 eura.
Najviša prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u kolovozu bila je također u djelatnosti zračni prijevoz, u iznosu od 3557 eura, a najniža u proizvodnji odjeće, u iznosu od 1202 eura.
Što se tiče medijalne neto plaće, navode iz Državnog zavoda za statistiku, ona je u kolovozu iznosila 1245 eura, što je u odnosu na isti mjesec prošle godine manje za 9,8 posto.
Što se tiče plaćenih sati, u kolovozu ih je u prosjeku bilo 166, što je u odnosu na srpanj niže za 8,8 posto.
Najveći broj plaćenih sati zabilježen je u djelatnostima vodeni prijevoz i pomoćne uslužne djelatnosti u rudarstvu (178), a najmanji u promidžbi (reklami i propagandi) te istraživanju tržišta (149).
Prosječna plaća ne znači i najčešća plaća
Iako se prosječna plaća često uzima kao pokazatelj životnog standarda građana, važno je razumjeti što taj podatak zapravo predstavlja.
Prosjek se računa tako da se zbroje sve plaće i podijele s brojem zaposlenih, no takav izračun ne otkriva stvarnu sliku primanja većine radnika.
Naime, u ukupni izračun ulaze i plaće menadžera, direktora i visoko plaćenih stručnjaka, kojih je znatno manje, ali njihove visoke plaće podižu prosjek.
Istovremeno, mnogo veći broj zaposlenih radi u djelatnostima s nižim primanjima, pa njihova primanja ostaju ispod službenog prosjeka.
Zbog toga stručnjaci često ističu važnost medijalne plaće, koja bolje prikazuje stvarnost.
To je iznos koji dijeli zaposlenike na dvije polovice – pola ih zarađuje manje, a pola više. Medijalna plaća u Hrvatskoj u pravilu je niža od prosječne, što znači da većina građana u stvarnosti zarađuje manje od objavljenog prosjeka.
Za mnoge radnike koji svakodnevno nose najveći teret gospodarstva, razlika između statistike i stvarnog života itekako se osjeti — osobito kad se uzmu u obzir troškovi stanovanja, hrane i drugih osnovnih potreba, koji posljednjih mjeseci kontinuirano rastu. (ika)
