Hrvatski sabor danas je raspravljao o novom Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti koji donosi značajne promjene za vlasnike kafića, restorana, apartmana i drugih ugostiteljskih objekata.
Predviđa se zabrana posluživanja energetskih pića maloljetnicima, stroži nadzor iznajmljivanja na crno, veće novčane kazne i nove ovlasti komunalnih redara.
No, tijekom rasprave otvorena su i znatno šira pitanja budućnosti hrvatskog turizma.
U ime Kluba zastupnika HSLS-a i nezavisnog zastupnika Vladimira Bileka govorio je bjelovarski gradonačelnik i saborski zastupnik Dario Hrebak, koji je podržao predloženi zakon, ali i pozvao hrvatske gradove da slijede primjer Bjelovara te ukinu porez na potrošnju kojim se dodatno opterećuju ugostitelji.
Posebno se osvrnuo na razvoj kontinentalnog turizma, istaknuvši bjelovarski Wellovar kao primjer velikog ulaganja koje bi trebalo privući nove goste, potaknuti razvoj sportskog turizma i otvoriti prostor za dodatne privatne investicije.
Energetska pića više se neće smjeti posluživati maloljetnicima
Jedna od najzanimljivijih promjena odnosi se na energetska pića.
Novim zakonom predviđa se zabrana njihova posluživanja osobama mlađima od 18 godina, kao i dopuštanja njihove konzumacije u ugostiteljskim objektima.
Hrebak je podržao takvo rješenje, upozorivši na zdravstvene rizike koje konzumacija energetskih pića može predstavljati za djecu i mlade.
Smatra da je potrebno postaviti jasna pravila i spriječiti praksu koja bi mogla imati štetne posljedice za zdravlje maloljetnika.
Važno je naglasiti da se predložena zabrana odnosi na ugostiteljske objekte, poput kafića i restorana, a ne predstavlja opću zabranu prodaje energetskih pića maloljetnicima u trgovinama.
Hrebak: Hrvatska više ne smije ovisiti samo o suncu i moru
Bjelovarski gradonačelnik dio izlaganja posvetio je problemu izrazite sezonalnosti hrvatskog turizma.
Pozvao se na podatke Eurostata prema kojima je Hrvatska tijekom 2025. godine čak 54,5 posto svih godišnjih turističkih noćenja ostvarila u samo dva mjeseca, srpnju i kolovozu.
Riječ je o najvećoj koncentraciji turističkih noćenja u ta dva mjeseca među državama Europske unije.
Prema Hrebakovu mišljenju, upravo je to jedan od najvećih izazova hrvatskog turizma.
– Mi ne smijemo više samo ovisiti o suncu i o moru – poručio je iz saborske govornice.
Istaknuo je kako Hrvatska mora snažnije razvijati kontinentalni, zdravstveni, lječilišni i sportski turizam.
Pritom je pohvalio ulaganja kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, posebno projekte povezane s geotermalnim izvorima i obnovom toplica.
Spomenuo je Varaždinske, Daruvarske i Stubičke toplice te Topusko, a posebno mjesto u njegovu izlaganju zauzeo je bjelovarski Wellovar.
Wellovar već potiče interes za gradnju hotela?
Hrebak je istaknuo kako bi upravo ulaganja u kontinentalni turizam trebala pridonijeti ravnomjernijem turističkom prometu tijekom cijele godine.
Kao primjer naveo je Wellovar, veliki bjelovarski geotermalni sportsko-rekreacijski kompleks, koji bi, prema njegovim očekivanjima, trebao privlačiti sportaše, rekreativce i druge posjetitelje.
Posebno je zanimljivo što je tijekom izlaganja spomenuo i interes za gradnju novih smještajnih kapaciteta.
Naime, prema njegovim riječima, već se pojavljuju upiti povezani s potencijalnom izgradnjom hotela, što smatra pokazateljem da ulaganja u sportski i kontinentalni turizam mogu potaknuti dodatne privatne investicije.
Iako nije iznosio konkretne podatke o investitorima ili najavljivao određeni hotelski projekt, dao je naslutiti da bi razvoj Wellovara mogao otvoriti i nove gospodarske mogućnosti za Bjelovar.
Žestoko protiv organiziranog opijanja turista
Hrebak se osvrnuo i na negativne posljedice masovnog turizma u hrvatskim obalnim gradovima, posebno na takozvane pub crawl ture, odnosno organizirane obilaske barova koji su često povezani s konzumacijom velikih količina alkohola.
Prema njegovu mišljenju, takav oblik turizma u gradovima poput Splita i Dubrovnika narušava kvalitetu života lokalnog stanovništva te pridonosi buci, vandalizmu i komunalnom neredu.
Upozorio je da povijesne gradske jezgre ne smiju postati prostori nekontroliranog opijanja i zabave na štetu njihovih stanovnika.
Posebno je istaknuo inicijativu splitskog gradskog vijećnika HSLS-a Hrvoja Bašića, koja je, prema Hrebakovim riječima, jednoglasno prihvaćena u Gradskom vijeću Splita.
No, smatra da gradovi bez dodatnih zakonskih ovlasti ne mogu učinkovito riješiti takve probleme.
HSLS zato predlaže izmjene Zakona o pružanju usluga u turizmu kojima bi se gradovima omogućilo određivanje zona u kojima bi se takvi organizirani turistički obilasci mogli ograničiti.
Stranka zagovara i uvođenje specijaliziranih turističkih redarstava s proširenim ovlastima, koja bi mogla postupati ne samo prema ugostiteljskim objektima koji krše propise nego i prema organizatorima problematičnih turističkih aktivnosti.
Komunalni redari dobivaju nove ovlasti
Jedna od ključnih promjena u prijedlogu Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti odnosi se na proširenje ovlasti nadzora.
Uz Državni inspektorat, dodatne ovlasti trebale bi dobiti Carinska uprava i komunalni redari, a predviđeno je i povećanje novčanih kazni za neregistrirano obavljanje djelatnosti.
Hrebak je podržao takav pristup, naglasivši važnost decentralizacije i davanja većih mogućnosti gradovima da sami reagiraju na nepravilnosti na svom području.
Smatra da lokalna razina mora imati zakonske alate za učinkovitije provođenje reda, posebno ondje gdje se problemi događaju neposredno pred očima građana.
Ipak, upozorio je da kažnjavanje ne smije postati samo sebi svrhom.
Prema njegovu mišljenju, cilj mora biti zaštita zakonitog poslovanja, ravnopravno tržišno natjecanje i sankcioniranje onih koji namjerno krše pravila.
Hrebak pozvao hrvatske gradove: Ukinite porez na potrošnju kao Bjelovar!
U završnom dijelu izlaganja bjelovarski gradonačelnik otvorio je pitanje koje se izravno odnosi na financijsko poslovanje ugostitelja.
Pozvao je hrvatske gradove da razmotre potpuno ukidanje poreza na potrošnju, lokalnog nameta koji može iznositi do tri posto i obračunava se na određena pića poslužena u ugostiteljskim objektima.
Podsjetio je na primjer Bjelovara, koji je odluku o ukidanju tog poreza donio još 2020. godine, a prestao ga naplaćivati od 1. siječnja 2021.
Do tada je porez na potrošnju u Bjelovaru iznosio tri posto, a gradskoj blagajni donosio je oko 800 tisuća kuna godišnje.
Prema Hrebakovoj ocjeni, njegovo ukidanje pomoglo je lokalnim ugostiteljima, smanjilo administrativno opterećenje te otvorilo prostor za nova ulaganja i bolje poslovne uvjete.
Posebno je naglasio da se gradski proračun zbog takvog poteza nije urušio, kako su neki strahovali.
Kao pozitivan primjer spomenuo je i Rijeku, čija je gradonačelnica Iva Rinčić podržala ukidanje poreza na potrošnju.
Ipak, važno je precizirati da Rijeka taj porez još nije ukinula. Gradska uprava pokrenula je javno savjetovanje o prijedlogu ukidanja poreza od 1. siječnja 2027. godine, a savjetovanje traje do 26. studenoga. Konačnu odluku tek treba donijeti Gradsko vijeće.
Hrebak smatra da bi i ostali hrvatski gradovi trebali krenuti u istom smjeru.
– Mislim da trebamo pokazati tu političku volju, odrezati suvišnu birokraciju, rasteretiti ljude koji nose naš turizam i ugostiteljstvo – poručio je.
Stroža pravila za apartmane i privatne iznajmljivače
Novi zakon donosi važne promjene i za privatne iznajmljivače.
Predviđa se uvođenje obveznog registracijskog broja za smještajne jedinice koje se oglašavaju putem internetskih platformi, čime se želi suzbiti ilegalno iznajmljivanje.
Primjena tih odredbi planirana je od 1. svibnja 2027. godine, a obveza se ne odnosi na hotele i kampove.
Za kategorizirane sobe, apartmane i kuće za odmor predviđena je ponovna kategorizacija svakih deset godina, uz posebne prijelazne rokove za postojeće objekte.
