Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova je ove godine za sufinanciranje EU projekata osiguralo 300 milijuna kuna, a ta se pomoć dijeli po sustavu najbržeg prsta. Priču koju su već prošli poduzetnici s on line prijavom projekata sad su dobile županije, općine i gradovi ali trkom na šaltere pošte. Dakle tko prvi na pošti pošalje dokumentaciju taj će dobiti novac jer nema dosta za sve. Iako je na papiru poziv za sufinanciranje provedbe EU projekata na lokalnoj i regionalnoj razini za 2019. godinu i dalje otvoren do 15. prosinca kao krajnjeg roka, sve je razgrabljeno u par minuta nakon što je otvoren 2. srpnja u 10 sati.
Županija poslala 26 projekata u 1. minuti
Iz Bjelovarsko-bilogorske županije tako stiže priopćenje da je Bjelovarsko-bilogorska županija prijavila 26 projekata energetske obnove u školstvu i zdravstvu ukupne vrijednosti 68 milijuna kuna, a zatražena sredstva za sufinanciranje, pored već osiguranih europskih sredstava, iznose 25 milijuna kuna. Riječ je o mahom energetskoj obnovi školskih ustanova, a među zatraženim sredstvima za sufinanciranje je i energetska obnova Doma za starije osobe Bjelovar. Bjelovarsko-bilogorska županija i njene ustanove svih 26 projekata za sufinanciranje prijavile su odmah po otvorenju natječaja, točnije u prvoj minuti kako bi se otvorila mogućnost odobrenja svih zatraženih 25 milijuna kuna. Kako su samoj jednoj minuti natjerali tete u pošti da izvažu 26 projekata u Županiji nisu otkrili, no očito su pripreme odrađene na vrijeme.
Grad Bjelovar svoje prijavio u pošti u Zagrebu
Grad Bjelovar je prijavio deset milijuna kuna, a gradonačelnik Dario Hrebak je na svom Facebook profilu napisao kako je išla ta procedura.
-Mi smo svoje prijavili u 10:04:00. dakle u 4. minuti. Prijavili smo nešto više od 10 milijuna kuna do 10:15:00. Nije mali iznos u svega 10 minuta. Išli smo to prijaviti u poštu u ZG jer nismo znali hoće li kriterij biti kad dođe pošta u Ministarstvo ili kada se zaprimi pošiljka u pošti, a pošta u ZG je tu u velikoj prednosti – kaže gradonačelnik Hrebak.
Lokalnoj samoupravi se itekako isplati potruditi i dobiti taj novac jer inače moraju same platiti svoj udio u EU projektima, a to neke jednostavno ne mogu. Posljedica može biti odustajanje od već dobivenih projekata. Država je fond u odnosu na prošlu godinu povećala za 100 milijuna kuna ali ni to očito nije dovoljno. U situaciji kad potpuno ovisimo o EU fondovima više kuna za sufinanciranje lokalnih projekata nikako ne bi bio bačen novac. Naravno da treba postojati neki kriterij kome dodijeliti pomoć za EU projekte ali treba i postaviti pitanje može li se u 21.stoljeću smisliti nešto bolje od utrke do poštanskih šaltera. (dv)
