Svaka peta osoba u Hrvatskoj u riziku od siromaštva, jedna regija posebno odskače

Foto: Arhiva BJLive

Broj siromašnih u Hrvatskoj povećao se lani u odnosu na godinu ranije, otkrili su novi podaci Europskog statističkog ureda.

Točnije, udio osoba u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti u Hrvatskoj je prošle godine iznosio 20,7 posto u odnosu na 2022. godinu kada je iznosio 19,9 posto.

Stopa rizika rapidno raste

Najgora je situacija u Panonskoj Hrvatskoj (od Karlovca i Siska preko Bjelovara, Virovitice, Požege i Slavonskog Broda do Osijeka i Vukovara) gdje je čak 31,3 posto osoba u riziku od siromaštva (tijekom 2022. godine ih je bilo 27,8 posto).

U Jadranskoj Hrvatskoj (cijela obala) 18,9 posto stanovnika bilo je u riziku od siromaštva (tijekom 2022. godine 20,5 posto), Sjevernoj Hrvatskoj (Koprivnica, Međimurje, Varaždin, Zagorje, Zagrebačka županija) 18,6 posto (17,3), a Gradu Zagrebu 11,9 posto (tijekom 2022. godine 11,2 posto).

Na razini cijele Europske unije stopa rizika od siromaštva iznosi 21,4 posto stanovništva. U 19 regija diljem EU udio ljudi koji žive u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti iznosi najmanje 35 posto, a većina tih regija je u Bugarskoj, Rumunjskoj i Grčkoj.

Manje od deset posto ljudi bilo je u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti u pet regija: to su glavne regije Češke i Poljske, regije u susjedstvu Praga te dvije sjeverne talijanske regije.

Osobe s invaliditetom više u riziku

Prema podacima Eurostata, u hrvatskoj je prošle godine čak dvije trećine stanovnika imalo barem neke teškoće u sastavljanju kraja s krajem. Manje od četvrtine ljudi imalo je taj problem u Nizozemskoj, Njemačkoj, Švedskoj, Luksemburgu i Finskoj, a najgore je u Grčkoj (88 posto) i Bugarskoj (78 posto).

Prema statistici, i svim zemljama EU udio ljudi u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti lani je bio veći kod osoba s invaliditetom nego kod onih bez invaliditeta.

Razlika je najveća u Hrvatskoj gdje je udio osoba s invaliditetom bio dva i pol puta veći nego kod osoba bez invalidnosti. Najmanja je razlika bila u Slovačkoj, Italiji i Grčkoj (1,3 puta više). (ika)