Miro Totgergeli, saborski zastupnik HDZ–a i predsjednik Županijskog ogranka HDZ–a BBŽ u Bjelovaru je održao tiskovnu konferenciju za medije uz stranačkog kolege Marka Marušića, aktualnog župana Bjelovarsko–bilogorske županije. Totgergeli se prvenstveno osvrnuo na stanje u gospodarstvu na razini države.
”Očekujemo rast hrvatskog gospodarstva”
–Iza nas je vrlo intenzivan tjedan koji su obilježili dva pozitivna događaja po naše
gospodarstvo. Prvo, 11. studenog povećana je projekcija rasta realnog BDP–a s 5,4 posto na 8,1 posto u jesenskim makroekonomskim prognozama Europske komisije, što nas među članicama Europske Unije svrstava na treće mjesto po rastu u tekućoj godini. Drugo, dodatno ohrabrujuća vijest je ocjena kreditne agencije Fitch da povisi investicijski rejting Hrvatske s BBB minus na BBB i to s pozitivnim izvodima za rast. Europska komisija očekuje realni rast BDP–a za Hrvatsku u 2021. godini za 8,1 posto, dok u 2022. i 2023. godini očekuje oporavak po stopama od 5,6 i 3,4 posto. Prema makroekonomskim projekcijama Vlade, očekujemo rast hrvatskog gospodarstva od 9 posto, ohrabreni izuzetno povoljnim rastom svih pokazatelja, a to su promet u trgovini na malo u prvih devet mjeseci ove godine koji je povećan za 13,2 posto, rast industrijske proizvodnje u prvih osam mjeseci za 7,6 posto te rastom robnog izvoza za 25,5 posto što je treći najbrži rast među članicama Europske Unije. Drugim riječima, ako se ostvare projekcije Vlade, mi ćemo već ove godine uz rast BDP–a od 9 posto biti na razini pretkrizne 2019. godine, a ako se ostvare prognoze Europske komisije koja prognozira nešto manji rast od 8,1 posto, povratak na pretkriznu razinu bit će tijekom 2022. godine – kazao je Totgergeli.
”Generatori rasta bit će domaća potražnja te ubrzanje rasta investicija”
Kao što je Vlada i predviđala, naglasio je, a Europska komisija potom i potvrdila, u 2021. godini se očekuje znatno veći rast BDP–a u odnosu na prosjek Europske Unije koji čini samo 5 posto. Odnosno, to znači da je Hrvatska treća zemlja treći po redu najsnažnijeg rasta u EU, odmah nakon Irske.
–Važno je za istaknuti da se u 2022. godini očekuje rast hrvatskog gospodarstva od 5,6 posto što je najsnažniji rast u EU nakon Malte. Isti pokazatelji su i ako se uzme usporedba Hrvatske s ostalim državama članicama EU u kumulativnom iznosu od tri godine. Hrvatska je među tri države EU s najbržim stopama rasta gospodarstva. Generatori rasta bit će domaća potražnja te ubrzanje rasta investicija u čitavom projekcijskom razdoblju uz NETO inozemnu potražnju ove i iduće godine. Snažan rast potrošnje kućanstva potaknut je povoljnim kretanjem na tržištu rada viskom razinom akumulirane štednje i rastom kredita stanovništva. Ubrzanje rasta investicija posebno se očekuje kroz implementaciju nacionalnog plana oporavka i otpornosti te kroz realizaciju projekata iz prethodnog i aktualnog višegodišnjeg financijskog okvira i kroz korištenje sredstava fondova solidarnosti. Rast izvoza povezan je s oporavkom glavnih trgovinskih partnera dok će rast izvoza usluga u narednom razdoblju ovisiti o restrikcijama vezanim uz putovanja u uvjetima pandemije – rekao je saborski zastupnik Totgergeli.
”Rizici relativno niske stope procjepljenosti”
Hrvatska bi, istaknuo je, prema procjenama Europske komisije trebala biti na visokom šestom mjestu među članicama koje će najviše smanjiti udio svog proračunskog deficita u 2023. godini, u odnosu na kriznu 2019. godinu, a 7,4 posto na svega 2,1 posto.
–Istodobno bi udio javnog duga trebao pasti sa 87,3 posto BDP–a na 77,9 posto. U usporedbi s drugim članicama EU u padu udjela duga Hrvatska bi trebala biti četvrta među članicama, nakon Grčke, Cipra i Portugala. Europska komisija za Hrvatsku predviđa i pozitivne trendove na tržištu rada pa tako stopa nezaposlenosti u ovoj godini trebala bi biti 6,7 posto, a u iduće dvije godine 6,2 te 5,8 posto. Pri tome glavni negativni rizici proizlaze iz relativno niske stope procijepljenosti stanovništva, koja bi mogla dovesti do strožih mjera suzbijanja epidemije COVID–19 i odgoda sanacije štete nakon potresa – naglasio je Totgergeli.
Investicijski rejting narastao
U svom obraćanju bjelovarskim medijima osvrnuo se i na Vladu Zorana Milanovića.
–Važno je za reći, uz ocjenu kreditne agencije Fitch, od rujna 2019. godine za vrijeme vlade Zorana Milanovića, investicijski rejting Hrvatske počeo padati, prvo na BB+, a potom je u kolovozu 2014. godine pao je još niže, na BB. Naša Vlada je preokrenula taj trend te je u siječnju 2018. godine vratila rejting na BB+ te potom u lipnju 2019. na BBB -. U prošlotjednoj ocijeni agencije Fitch, investicijski rejting je podignut za još jednu stepenicu više, na BBB, i to s pozitivnim izgledima za rast. Tako veliki skok nismo imali od kada smo počeli dobivati rejting ocjene agencije Fitch, što je bilo u siječnju 1997. godine. Moram naglasiti da smo i prema ocjeni agencije Standart & Poor’s iz ožujka 2019. godine na razini BBB–, sa stabilnim izgledima. Odnosno, tada smo se vratili na investicijski rejting nakon što smo od prosinca 2010. godine bili u neinvesticijskoj razini. Da zaključim, i ocjena Fitcha i makroekonomske prognoze Europske komisije prepoznaju i ističu važnost političke aktivnosti iz napora Vlade u vođenju odgovorne fiskalne politike i provedbi reformi. Pri tome, agencija Fitch dodatno naglašava važnost ulaska Hrvatske u euro područje i potvrđuje da je Hrvatska na tom putu ostvarila značajan napredak u ispunjavanju konvergencijskih i strukturnih kriterija – rekao je Totgergeli.
Četiri strateška projekta
Naglasio je i kako će pored ovako pozitivnih i ohrabrujućih ukupnih gospodarskih pokazatelja upravo za vrijeme aktualne Vlade u naredne tri godine biti realizirana četiri strateška projekta.
–Državnički i suveren potez ove generacije je spajanje državnog teritorija Pelješkim mostom, ulazak u Schengenski prostor 2022. godine čime jačamo i štitimo naše vanjske granice, uvođenje eura od siječnja 2023. godine i nabava 12 francuskih aviona Rafale čime Hrvatska zaokružuje Tuđmanovu doktrinu izrečenu nakon veličanstvene pobijede u Domovinskom ratu, a to je da “Hrvatska više nikada neće biti objekt nego uvaženi subjekt i respektabilni čimbenik na međunarodnoj sceni.” – rekao je Totgergeli te se ponovno dotaknuo predsjednika Milanovića.
”Zoran Milanović u svom ponašanju drastično griješi”
–Prije godinu dana sam upozoravao na njegovo ponašanje u politici. A mislim da je svojim prizemnim izričajem skinuo bilo kakve granice pristojne i uljuđene komunikacije u politici. I dok Vlada Andreja Plenkovića gradi, stvara i bavi se ozbiljnim poslom imamo predsjednika koji to sve pokušava srušiti lažnim manipuliranjem i kojekakvim uvredama. Ovi pokušaji oduzimanja zakonskih ovlasti ministru obrane, a sve u cilju puzajućeg udara na vojsku te pokušaja političke destabilizacije Vlade i preuzimanja pojedinih institucija koje istovremeno obezvrjeđuje ignoriranjem i relativiziranjem, kao i Dana Državnosti, i to već dvije godine zaredom, smatram da to nema smisla. Želim naglasiti da ministar obrane Mario Banožić djeluje u okviru zakonskih ovlasti, a predsjednik države Zoran Milanović u svom ponašanju drastično griješi. Smatram da vojska ne smije biti poligon sukoba jer se radi o pitanju nacionalne sigurnosti. Milanović je doveo u krizu nacionalnu sigurnost i upleo nekoliko visokih časnika među kojima i načelnika Glavnog stožera što mislim da je za svaku osudu. Vidjeli ste da smo prošli tjedan imali i izglasavanje rebalansa proračuna za 2021. godinu. Prema saznanjima koja sam imao, bjelovarska Opća bolnica je u nezavidnoj financijskoj situaciji, opterećena je mnogim dospjelim obvezama i velikim dugovanjima i zato sam reagirao i podnio amandman na iznos od 2 milijuna i 55 tisuća kuna, a taj iznos odgovara visini ovogodišnje zadnje rate kredita podignutog za izgradnju nove zgrade Opće bolnice Bjelovar. Riječ je o prvom kreditu od 90 milijuna kuna čija otplata je počela u ovoj godini. Novac osiguran ovim amandmanom pokriti će tu zadnju ratu – kazao je Totgergeli.
Marušić: Ključno je cijepljenje i kvalitetne ekonomske politike
Javnosti se obratio i aktualni župan Marko Marušić, koji se također osvrnuo na povećanje BDP–a.
–Hrvatskoj je povećana projekcija rasta realnog BDP–a s 5,4 na 8,1 posto. Druga dodatna ohrabrujuća vijest je ocjena kreditne agencije Fitch da povisi investicijski rejting Hrvatske s BBB– na BBB i to s pozitivnim izgledima za rast. To potvrđuje da smo na pravom putu punog oporavka ekonomije u 2021. godini te nastavka pozitivnih trendova u 2022. godini, kao i da smo zadržali povjerenje međunarodnih institucija. Za razumijevanje ovih informacija važno je razumjeti kontekst, a tu mislim da sljedeće. Naime, ocjena Europske komisije i kreditne agencije Fitch dolazi na kraju izrazito uspješne turističke sezone čiji ćemo ukupni učinak na gospodarstvo dobiti krajem godine. U razdoblju gospodarskog oporavka zemlje čija dinamika i uspješnost ovisi o dva ključna elementa, o cijepljenju stanovništva i o kvalitetnim ekonomskim politikama usmjerenim na podizanje konkurentnosti gospodarstva. Navedene izrazito pozitivne ocjene hrvatskog gospodarstva u ovoj fazi oporavka važne su i za ulazak Hrvatske u Euro područje s 1. siječnjem 2023. godine. Sve ove projekcije ohrabruju nas da nastavimo s našim naporima i da dosadašnji fokus na mjere kriznog menadžmenta i očuvanja radnih mjesta preusmjerimo prema promicanju konkurentnosti i stvaranju novih radnih mjesta – kazao je Marušić.
”Vlada je pokazala što je snaga države”
Samo Vlada koja može osigurati stabilan rast hrvatskog gospodarstva, dodao je, može i pomoći BBŽ, a potom se osvrnuo i na COVID krizu koja je već mjesecima aktualna tema.
–Vlada je reagirala na početku Covid krize tako da ne samo da nastoji zaštititi zdravlje u najvećoj mogućoj mjeri, nego i hrvatsko gospodarstvo. To je bio balans koji nas je do sada koštao 40 milijardi kuna. Vlada je pokazala što je snaga države. Nema drugih aktera, nema te organizacije koja će nadomjestiti nezaobilaznu ulogu države u vrijeme ovakve situacije. Očuvano je 700 tisuća radnih mjesta u privatnom sektoru, pomoglo se 120 tisuća poduzeća, isplaćeno je 12,4 milijarde kuna iz proračuna za poslodavce i za plaće radnicima. To je potez bez presedana. Da nije bilo pandemije, gdje bismo bili danas? Nastavili bismo bilježiti proračunski suficit, a već 2023. godine smanjenje javnog duga spustili bi na razinu ispod 60 posto BDP–a. Važan element koji svi prate, pa i kreditna agencija, je dinamika cijepljenja – kazao je Marušić.
”Cjepivo štiti”
Istaknuo je i kako su očekivanja da Hrvatska prijeđe broj od 60 posto cijepljenih odraslih građana prvom dozom.
–Moramo učiniti daljnje korake u zaštiti zdravlja svih naših građana jer je to usko povezano s ekonomijom i financijama. Mi respektirao sve one koji su odgovorni i koji su se cijepili, a oni koji nisu uz poruku da ih molimo da se cijepe, pozivamo ih da se testiraju. Cijepljenje nam pomaže da budemo što zdraviji, da svi rade i idu u školu. Prije nismo imali cjepivo, samo mjere. Imamo manje hospitaliziranih i umrlih. Cjepivo štiti. Svima koji kažu da korona nije problem, neka samo pet minuta provedu na respiratoru. Tada to više nikada ne bi radili i govorili – zaključio je bjelovarsko – bilogorski župan. (ika)
