U Hrvatskoj raste konzumacija kemijskih droga kokaina, amfetamina, ecstasyja te uzgoj kanabisa, što je, uz ponašajne ovisnosti kao što su igre na sreću te konzumaciju alkohola i duhana, glavni problem koji se pokušava riješiti zajedničkim Akcijskim planom za suzbijanje ovisnosti.
– Shvatili smo nužnost promjene pristupa pa smo po prvi put krenuli zajednički gledati cijeli niz ovisnosti koje uključuju alkohol, cigarete, kocku, video igre i druge što do sada nije bila praksa nego je za pojedine ovisnosti postojao zaseban nacionalni program – izjavio je na predstavljanju Akcijskog plana djelovanja na području ovisnosti do 2026. pomoćnik ravnatelja HZJZ-a za suzbijanje zlouporabe droga Željko Petković.
U 2022. godini na liječenju bila 132 maloljetnika
– Učili smo iz primjera drugih zemalja koje su sličnije nama i gledali kako unaprijediti sustav da nam sustav bude efikasniji – dodao je.
Po podacima iz 2022., pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo registrirano je 6078 osoba liječenih zbog ovisnosti o psihoaktivnim drogama, pri čemu je 641 osoba bila na liječenju.
Zbog ovisnosti o opijatima na liječenju je bila 4741 osoba, od kojih je 138 bilo liječeno prvi put. Broj liječenih osoba je porastao, ali je i dalje manji u odnosu na godine prije pandemije covida. Prosječna dob liječenih osoba je 40.8 godina, dok prva eksperimentiranja s drogom kreću u dobi od oko 16.3 godine. U 2022. godini na liječenju su bila ukupno 132 maloljetnika.
Akcijski plan djelovanja na području ovisnosti
Akcijskim planom, koji je dio Nacionalne strategije, nastoji se sveobuhvatnije pristupiti problemu ovisnosti, i to zajedničkim radom Ministarstva zdravstva i Ministarstva unutarnjih poslova.
– Ministarstvo zdravstva inzistira na kvaliteti preventivnih programa koji bi odgovarali potrebama. Radimo na osiguranju kvalitete usluge gdje nam je naglasak uvijek na prevenciji i želimo da tu funkcioniraju dokazani programi koji odgovaraju potrebama i koji će biti efikasni – rekao je Petković.
Pojasnio je kako je u tu svrhu s radom započela Info linija za ovisnosti, koja građanima omogućava informiranje o tome kome se obratiti za savjet ili pomoć ako oni ili netko njima blizak ima problem u borbi s ovisnostima.
Pripremljena je brošura za ponašajne ovisnosti kako bi ljudi mogli vidjeti što je to i gdje mogu potražiti pomoć. Za samu provedbu akcijskog plana osigurano je 160 milijuna eura, većinski iz redovnih sredstava ministarstva i nadležnih zavoda, rekao je Petković.
”Naglasak je na prevenciji”
Akcijskim planom će se provoditi i mjere te niz projekata kojima će se nastojati zadovoljiti tri strateška prioriteta, a to su smanjenje potražnje sredstava ovisnosti, smanjenje dostupnosti droga i povezanog kriminala te povećanje institucionalnih kapaciteta za učinkovitije politike na području ovisnosti.
– Naglasak je na prevenciji, tretmanu, smanjenju zdravstvenih i socijalnih posljedica te smanjenju ponude, što nastojimo ostvariti u suradnji s represivnim aparatom – dodao je Petković.
Petković smatra i kako budućnost nosi nove izazove za cijeli sustav, pri čemu je poseban naglasak stavio na epidemiju fentanila, koja je u SAD-u uzela 110.000 života, a ta droga mogla bi postati novi problem za Europu.
– U Afganistanu se rapidno smanjuje uzgoj opijumskog maka, pa se javlja pitanje hoće li doći do nestašice heroina na tržištu. Ako do toga dođe, treba voditi računa o zamjeni koja bi se mogla pojaviti, a to je potencijalno fentanil. Jedini način da se suzbije šteta nastala fentanilom je nalokson, lijek koji se koristi za poništavanje efekata opijatnog predoziranja – dodao je Petković.
Rekordne zapljene droga
– Bilježe se rekordne zapljene svih vrsta droga, više od deset tisuća. U Hrvatskoj se većinom plijene kemijske droge, prvenstveno amfetamini, metamfetamini, ecstasy. U Hrvatskoj je i problem velika količina uzgoja marihuane te je kanabis oko 70 posto problematike. Također, u posljednje dvije godine smo zaplijenili preko tonu kokaina – ističe Dražen Rastović, voditelj Službe kriminaliteta droga u Ravnateljstvu policije, a objašnjava da su kemijske droge u porastu jer su jeftinije te se proizvode u zapadnoj Europi.
Rastović je upozorio i da krijumčarenje kokaina predstavlja ozbiljni sigurnosni problem.
– Nacionalni problem, kad je u pitanju kokain, u većini Europe nije u konzumaciji nego enormna količina novca koje zločinačke organizacije akumuliraju te njime ugrožavaju regionalnu i nacionalnu politiku – rekao je.
