U Osnovnoj školi Trnovitički Popovac održana je sjednica Županijskog vijeća Bjelovarsko-bilogorske županije Školskog sindikata Preporod. Uz školske povjerenike na sjednici su bili nazočni pravnica Sindikata i predsjednik Sindikata Željko Stipić. Na početku sjednice nazočne je pozdravio ravnatelj škole poželjevši im ugodan i uspješan rad, a što se sve događalo prenosimo u cijelosti.
– U prvom dijelu sjednice Županijskog vijeća povjerenike je predsjednik Sindikata izvijestio o radu Sindikata u 2023. godini.
Na samom početku prošle godine Sindikat Preporod je sudjelovao u provođenju istraživanja o učestalosti poremećaja glasa među učiteljima i nastavnicima u suradnji sa Studijem logopedije Sveučilišta u Rijeci i Poliklinikom Suvag iz Zagreba. Glavni cilj projekta bio je utvrditi učestalost poremećaja glasa kod nastavnika i učitelja i osoba koje nisu tog zanimanja, s krajnjom svrhom dokazivanja profesionalnog oboljenja što bi u konačnici značilo nova prava i preventivni program za učitelje i nastavnike. 2023. godinu pamtit ćemo i po prijavama i pokretanju Eksperimentalnog programa
Osnovna škola kao cjelodnevna škola. Smatramo da se u eksperiment ušlo nepripremljeno. U konačnici za pokretanje eksperimenta nije bilo ni uzorka koji je zacrtan. Bit će zanimljivo vidjeti izvješća o eksperimentu. Prema svemu sudeći, možemo očekivati redefiniranje cjelodnevne nastave.
Kroz Dodatak II., Privremeni dodatak, Memorandum o razumijevanju, Dodatak III. zaposlenici u obrazovanju ostvarili su neka od svojih materijalnih prava (povećanje regresa, osnovice plaće i božićnice te po prvi put uskrsnicu).
Sredinom prošle godine Vlada je prvi put sindikatima predstavila Zakon o plaćama u državnim i javnim službama tzv. Zakon opasnih namjera. Sudjelovali smo na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća gdje se raspravljalo o Zakonu. Snimljen je kratki video materijal kroz koji se pojasnio sadržaj Zakona. Primjedbe i prijedloge vezane uz Zakon iznosili smo na konferencijama za medije i okruglim stolovima. Inicirali smo više sastanaka kod nas i u našoj središnjici, Savezu samostalnih sindikata. S Akademskim smo sindikatom zajedno pokrenuli internetsku peticiju s kojom smo iskazali neslaganje s donošenjem Zakona o plaćama u predloženom sadržaju.
Skupljeno je gotovo 10 tisuća potpisa. No, nažalost, Zakon o plaćama izglasan je u Saboru 15. prosinca sa svim svojim manjkavostima. Očekivanja od novih koeficijenata pokazala su se ključnim razlogom izostanka podrške od strane drugih sindikata našim naporima da se utječe na promjene predloženog Zakona.
Drugi dio sjednice obilježilo je izvješće o aktivnostima na početku 2024. godine, a vezano uz Uredbu o koeficijentima složenosti poslova u javnim službama.
Prvi nacrti koeficijenata koji će za više od 200 tisuća zaposlenih u državnim i javnim službama urediti plaće izazvali su val nezadovoljstva. Najavljivalo se: za jednak rad jednaka plaća, ispravljanje nepravdi, reforma svih reformi.
Odmah se vidjelo da su neki prošli puno bolje. Sraz između plaća u javnim i državnim službama postao je još veći. Izostanak kriterija, koji su ključ podjele, razlog je nelogičnosti donesenih koeficijenata. Koeficijenti zaposlenih u obrazovanju u odnosu na druge u javnim službama i dalje će biti najniži, s obzirom na stručnu spremu, složenost poslova i radne uvjete. Vlada je time poslala jasnu poruku obrazovanju – vi ste nam zadnji, niste nam bitni.
Svoje smo primjedbe na Uredbu poslali Vladi u zadanom roku, a u isto vrijeme trebali smo razmišljati i o planu B. Vlada je odugovlačila kako bi nam dala što manje vremena za pripremanje i organiziranje akcija. Kada se vidjelo da korekcije Uredbe o koeficijentima neće biti, inicirali smo razgovore i sastanke s ostalim predstavnicima sindikata. Tako je organiziran i realiziran prosvjed na Markovom trgu pod nazivom ”Reforma svih reformi, nedovoljan (1)” u suradnji s Nezavisnim sindikatom znanosti i visokog obrazovanja i tri nastavničke grupe (45 minuta, Školska zbornica i Nastavnici.org).
”Poslana jasna poruka”
Na prepunom Markovom trgu poslana je jasna poruka nezadovoljstva najlošije pozicioniranog obrazovanja. Znali smo da ako nas Vlada ni nakon prosvjed ne bude čula idemo na daljnje korake. Očekivalo se da će Vlada još jednom korekcijom koeficijenata u obrazovanju dati šansu obrazovanju u Republici Hrvatskoj. No, nažalost, proces donošenja Uredbe o koeficijentima više je sličio tajnoj operaciji nego „reformi svih reformi“. Sve se odvilo u 30 sati. A, bilo je još vremena da se učini pomak za obrazovanje. Može se samo zaključiti da je Vladi bio cilj na brzinu završiti katastrofalno i sramotno loš proces donošenja uredbe. Taj je proces, nažalost, sveden na jedno – tko je jamio, jamio. Jedni su uredbama prošli dobro, drugi izvrsno, a treći nikako. Nezadovoljni korekcijom koeficijenata od 0,04% za tajnike, računovođe, stručne suradnike, učitelje i nastavnike te loše pozicionirano nenastavno osoblje u odnosu na druge u javnim službama, bili smo spremni za nastavak sindikalnih akcija. Tražeći istu plaću za isti rad.
Upravo pod tim nazivom ”Ista plaća za isti rad – potpiši i izbori se!” realizirana je internetska peticija kojom se skupilo gotovo 40 000 potpisa. Peticijom zahtijevamo da se odgoj, obrazovanje i znanost vrednuju kao najvažnije poluge razvoja zemlje te da se radnicima u tim ustanovama osigura primjeren društveni status. A, to nije moguće ostvariti bez pravednih koeficijenata. Ne tražimo više od drugih, ali ne pristajemo na manje. Zahtijevamo da odgoj, obrazovanje i znanost dobiju status najvažnijih nacionalnih razvojnih resursa. Zahtijevamo da se koeficijenti nenastavnog (pomoćnog i administrativno-tehničkog) osoblja u odgojno-obrazovnim ustanovama povećaju na razinu koeficijenata radnih mjesta radnika koji rade na istim poslovima u drugim javnim i državnim službama.
Kako Vlada nije imala kriterije pri određivanju koeficijenata mi smo išli logikom da ako tajnik u javnim službama ima koeficijent 2,35, toliko neka ima i tajnik u školi, a učitelj kao nositelj odgojno-obrazovnog procesa ne može imati manji koeficijent od najvišeg koeficijenta nenastavnog osoblja u školama (tajnika).
Usporedno s prikupljanjem potpisa svakodnevno su održavane konferencije za medije. Vođeni mišlju kako Uredba nije zakon i kako se nju može korigirati u svakom trenutku bili smo spremni na nove sindikalne akcije. Na još jedan, veći prosvjed na Europskom trgu. Prosvjed pod nazivom ”Za pravedne koeficijente” održan je 2. ožujka. Započeo je šetnjom s Europskog trga do Trga bana Jelačića i nazad. Iako je Vlada već usvojila uredbu kojom se uređuju radna mjesta i koeficijenti u državnim i javnim službama, s prosvjeda je poslana poruka da tražimo korekciju koeficijenata za zaposlenike u sustavu obrazovanja na način da se isprave nepravde donesene Uredbom o koeficijentima. I da nećemo odustati od svojih zahtjeva.
Vrijeme nam je i saveznik i protivnik. Saveznik jer vrijeme je izbora, a znamo da je tada vlast lakše ruke za nešto dati. Protivnik jer nam se približava predizborno vrijeme u kojem mi ne želimo da itko naše sindikalne akcije koristi za svoja politička djelovanja.
Nakon prosvjeda na Markovu trgu, internetske peticije sa skupljenih 40-ak tisuća potpisa te prosvjeda na Europskom trgu, naša se akcija na tjedan dana seli u podružnice. U tijeku je fotografiranje članova koji u rukama drže poruke za Vladu i premijera – za pravedne koeficijente.
Premijer je raspuštanje Sabora najavio 14. ožujka. Zatražit ćemo da nas premijer primi te ćemo mu uručiti foto album s objedinjenim fotografijama iz podružnica. Ovo je još jedan od načina da mu pokažemo koliko je nezadovoljnih. Ovime ćemo dobiti još jednu priliku da predsjedniku Vlade ukažemo na nepravdu i ponovimo svoj zahtjev za promjenom Uredbe o koeficijentima. Želimo premijera stalno na različite načine podsjećati da Uredbu treba mijenjati. Toga treba biti svjesna i stara i nova Vlada.
U motivirajućem tonu za nastavak sindikalnih akcija poslije izbora s ciljem utjecaja na mijenjanje koeficijenata u obrazovanju, predsjednik Sindikata je zaključio sjednicu Županijskog vijeća Sindikata Preporod.
Povjerenici su na kraju iskoristili nazočnost pravnice Sindikata za pitanja iz podružnica. Najučestalije je bilo upravo vezano u izmjene ugovora zaposlenika, odnosno uz aneks ugovora s promjenom naziva radnog mjesta prema Uredbi o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama.
Nakon službenog dijela sjednice druženje je nastavljeno u neformalnim razgovorima – stoji u izvještaju Županijskog vijeća Sindikata Preporod. (ika)
