Mario Gazić, magistar sestrinstva iz Bjelovara, ovih je dana izabran za novog predsjednika Hrvatske komore medicinskih sestara, a na dužnost će stupiti 31. kolovoza kada još uvijek aktualna predsjednica Slava Šepec odlazi u mirovinu.
Veliko je to priznanje struke i članova Komore mladom Gaziću koji je, vjerovali ili ne, u ovom trenutku jedini Bjelovarčanin koji sjedi u Hrvatskom saboru.
Konkretno, Gazić je član saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku, a osim toga obnaša još nekoliko cijenjenih funkcija poput one glavnog tajnika Europskog vijeća regulacijskih tijela u sestrinstvu (European Nursing Council–ENC), član je Izvršnog odbora Europskog vijeća samostalnih profesija (CEPLIS), član je Povjerenstva za sestrinstvo pri Ministarstvu zdravlja te glavni blagajnik Europske gastroenterološke udruge.
Prijeti nam kolaps zdravstvenog sustava?
Posljednja u nizu funkcija, onda predsjednika Hrvatske komore medicinskih sestara, bit će najteža za obnašanje jer prema posljednjim procjenama u Hrvatskoj nedostaje čak 12 tisuća medicinskog osoblja. Velik je to problem koji se sada, kaže Gazić, itekako odražava na sustav zdravstva, dok u skoroj budućnosti prijeti čak i kolaps sustava.
–Nadam se da do potpunog kolapsa neće doći. Međutim, javnost mora znati da je trenutno stanje u zdravstvu izrazito loše kada je riječ o nedostatku medicinskih sestara. Najviše se to osjeti u kliničkim centrima i bolnicama na Jadranu. Natječaji su stalno otvoreni, ali se nitko ne javlja. Osim što to više i nije toliko primamljivo zanimanje, problem je odlazak medicinskih sestara u inozemstvo. Te dvije stvari su se očito spojile i loše će se odraziti na sustav zdravstva. I to vrlo skoro–smatra Gazić
”Komoru želim otvoriti prema članstvu”
Uz Bjelovačanina, za čelnu poziciju Komore prijavilo se još sedam kandidata, a predsjednik je izabran glasovanjem Vijeća Komore što je dokaz kako Gazića struka vrlo cijeni i smatra izuzetnim stručnjakom na tom području. S obzirom na aktualnu situaciju u hrvatskom zdravstvu, pred njim stoje veliki izazovi. Što uopće može učiniti putem Komore?
–Komora broji 38 tisuća članova što je najviše članova u sustavu zdravstva, dok medicinske sestre po postotku čine najveći broj zaposlenika u sustavu. Između ostalog, Komoru želim otvoriti prema članstvu. Ne želim da nas članovi smatraju tijelom koje ih samo kontrolira, već da u Komori vide partnera i prijatelja te da se uvijek mogu obratiti za pomoć i savjet. Nadalje, radit ćemo na unaprjeđenju sestrinske skrbi, ali i na modelima privlačenja novih kadrova.
Pozitivan model Bjelovarsko–bilogorske županije
–U tom smislu mogu izdvojiti model koji je primijenila Bjelovarsko–bilogorska županija na čelu sa županom Damirom Bajsom, a riječ je o trajnim mjerama za zapošljavanje liječnika. Župan je prepoznao prijedlog da se u mjere uključi i medicinsko osoblje što mi je izuzetno drago. Dakle, uz sufinanciranje troškova podstanarstva za liječnike, Županija također medicinskim sestrama sufinancira pola akademske godine. Problem nedostatka medicinskih sestara prepoznao je i ravnatelj bolnice dr. Ali Allouch koji konstantno objavljuje nove natječaje za zapošljavanje–priča Gazić.
Medicinske sestre rade iznad svojih mogućnosti
Zbog kroničnog nedostatka medicinskih sestara, postojeći kadar koji je zaposlen radi iznad svojih mogućnosti, a kakvo je trenutno stanje, Gazić je objasnilo na primjeru jednog od odjela u bjelovarskoj Općoj bolnici.
–Sustav funkcionira zahvaljujući entuzijazmu sestara koje rade ”debelo” iznad svojih mogućnosti. Jedan od krivaca za to je stara sistematizacija prema kojoj su dovoljne dvije sestra na 30 pacijenata. Eh, sad… ako na taj broj imate 20 nepokretnih pacijenata što je zaista i slučaj, onda možete zamisliti koliko se sestre narade. Ujutro moraju podijeliti doručak, terapiju svakom pacijentu, obaviti njegu… Kupanje jednog nepokretnog pacijenta u prosjeku traje 45 minuta. Na to sestre potroše cijelu smjenu, a gdje je sve ostalo. Tu je i vađenje krvi koje po standardu traje pet minuta po pacijentu. Dakle, samo na vađenje krvi na odjelu s 30 pacijenata utroši se tri sata. Vjerujte, sestre kući odlaze premorene jer stalno rade prekovremeno–zaključio je Gazić.
Deseci tisuća prekovremenih sati
Kada su u pitanju prekovremeni sati, upravo oni najbolje ukazuju na nedostatak medicinskog osoblja. Primjer koji to možda najbolje ilustrira je podatak iz zagrebačkih klinika u kojima sestre na mjesečnoj bazi ”natuku” gotovo 100 tisuća prekovremenih sati rada. Kad se to podjeli s normalnom satnicom, ispada da samo u Zagrebu nedostaje šest do sedam tisuća medicinskih sestara.
–Sestre rade preko fizičkih mogućnosti. U tom smislu ne čudi da one odvažnije odlaze u inozemstvo u potrazi za boljim uvjetima rada i boljom plaćom–zaključio je Gazić.
