VRUĆINA SPRŽILA POLJA Krumpir se kuha u zemlji, upola manje soje i kukuruza

Foto/Arhiva BJLive

Piše:D.Vitanović

Foto: Ilustracija

Ovi dugo toplo ljeto poljoprivrednici neće pamtiti po dobru, a župan Damir Bajs bi se mogao još napotpisivati dokumenata o proglašavanju elementarnih nepogoda. Prve su bile zbog tuče i oluja , a buduće će biti zbog vrućina i toplinskih valova i spržene zemlje. Već sad je jasno da će prinosi krumpira , soje i kukuruza biti prepolovljeni, a kraj se ne nazire.

-Od sadnje do danas krumpiru treba 450 litara kiše, a palo je je tek devedeset i ta je bila loše raspoređena. Kampanja vađenja je već trebala započeti ali to je na čekanju dok se temperature ne smanje i krumpir ne ohladi u zemlji. Čim temperatura ode iznad 28 stupnjeva krumpir prestaje rasti i to su pokazala probna vađenja. Neki prosjek da biste imali zaradu je 33 tone po hektaru, 40 je odlično, a meni je probno vađenje pokazalo 24 tone. Čak i kolege koji iju navodnjavanje nemaju više od 28 tona – kaže Dalibor Vlahović iz Hercegovca čiji je OPG 30 godina u poslu a krumpirom, a radi s tamošnjom čipsarom i ima 12 hektara krumprira. No, spržena zemlja uzima danak i u drugim kulturama.

-Soja odbacuje mahune i neće rasti zbog vrućina, a kukuruz je daleko od optimalne veličine za ovo doba godine. Konkretno, mi smo navikli na neki prosjek od deset tona suhog zrna po hektaru, a tko ove godine bude imao sedam može biti jako sretan- kaže Vlahović. Rješenje koje su uvijek spominje za ovakve situacije je navodnjavanje ali to je puno lakše reći nego učiniti.

– Imate razne natječaje i možete povući EU novac za sustave natapanja ali to je lakši dio priče. Kupili ste sustav ali treba vam i voda koja mora biti dostupna da bi se to isplatilo. U mom slučaju do rijeke Ilove ima tri kilometra uz visinsku razliku od 27 metara i izračun je pokazao da bi ulog u pumpe koje bi vodu tjerale do mojih polja pojeo svaku zaradu na krumpiru. Druga je opcije arteški bunar, no ta voda jako hladna i na plus 40 ne smijete njome natapati polja, Krumpir bi se u zemlji od toga skuhao. Treća opcija je voda iz javnog vodovoda ali ona je preskupa. Ono što nam sada treba je kiša, a nje nema – zaključuje Dalibor Vlahović koji ovih dana kao i svi seljaci u županiji radi procjenu uroda, a kako se čini iz Općina će brzo početi stizati zahtjevi za proglašavanje elemenatarne nepogode zbog suše.

Comments are closed.