Piše: Ivan Karačony (ivankaracony@gmail.com) / Foto: TZ Bilogora-Bjelovar
Obnova vanjskog dijela bjelovarske katedrale sv. Terezije Avilske u Bjelovaru koja je u tijeku, značajan je projekt koji će nakon završetka omogućiti da ovaj impresivni sakralni objekt zasja u svom punom sjaju.
Katedrala, koja je centralno mjesto vjerskog života u Bjelovaru, odražava bogatu povijest i arhitektonsku vrijednost, a obnova je ključna za očuvanje kulturne baštine i povijesne tradicije grada.
Trolist hrvatskih umjetnika
Trenutačni radovi obuhvaćaju restauraciju fasade, a ranije je temeljito obnovljena njena unutrašnjost; zamijenjena su ulazna vrata, izrađeni novi vitraji, oltar, ambon, postavljene su klupe, slike, nove orgulje u sklopu koji su stari, restaurirani dijelovi…
– Naša će katedrala trajno nositi najizvrsniji trag hrvatskog kulturnog i umjetničkog stvaralaštva u radovima trolista naših vrhunskih umjetnika – gospodina Kuzme Kovačića čija su brončana vrata na ulazu u katedralu, gospodina Josipa Botteri Dinija čiji vitraji krase pročelje i unutrašnjost katedrale i gospodina Tomislava Kršnjavoga koji je autor glavnog oltara, ambona i predmeta koji služe liturgiji te dizajna klupa – onih u lađi i onih kanoničkih u svetištu – rekao je Vjekoslav Huzjak, bjelovarsko-križevački biskup, nakon završetka temeljite obnove katedrale u ožujku ove godine.
Tom prilikom se mnoštvo svećenika, biskupa, vjernika te uzvanika iz javnog i političkog života okupilo na svečanosti njezine posvete.
Ljepota vitraja i simbolika impresivnih bakrenih vrata
Vitraji bjelovarske katedrale sv. Terezije Avilske, djelo splitskog umjetnika Botterija, do punog izražaja dolaze noću, kada unutrašnjost katedrale postane intimnija, a svjetlost kroz šarene staklene ploče stvara magičnu atmosferu prema van.
Vitraji su umjetnička djela koja nisu samo ukras, već imaju duboko simboličko značenje, a njihova ljepota i spiritualna snaga dolaze do izražaja kad ih obasja unutarnje svjetlo.
Noću, svjetlost umjetne rasvjete prolazi kroz vitraje u unutrašnjost, projicirajući tako odsjaje na zidove i pod katedrale, kao i na vanjski dio, što pojačava duhovni i emocionalni doživljaji za vjernike i posjetitelje.
Ovaj impresivan vizualni dojam noću je dodatni razlog zbog kojeg se obnova katedrale sv. Terezije Avilske smatra važnim projektom. Nakon završetka obnove, vitraji će zasjati u punom svjetlu, pružajući jedinstven i nezaboravan dojam svima koji ih budu imali priliku vidjeti.
Kuzma Kovačić i Tomislav Kršnjavi
Katedrala je dobila i nova, impresivna ulazna vrata, djelo Kuzme Kovačića, poznatog hrvatskog kipara s otoka Hvara.
Bakrena vrata teška gotovo 1600 kilograma, izrađena u duhu kasnog baroka kao i sama katedrala, samo su pridodala su novu dimenziju ovom sakralnom objektu. Svako krilo vrata teško je oko 800 kilograma te priča svoju priču. Motive je odabrao prvenstveno biskup, koji je imao jasnu viziju obnove katedrale.
S lijeve strane prikazana je povijest spasenja, dok je na desnoj strani vrata zastupljena Bjelovarsko-križevačka biskupija.
Značajan doprinos u interijeru katedrale ostavio je akademski kipar Tomislav Kršnjavi koji je osmislio cjelokupno uređenje interijera crkve, oblikovanje novog oltara i ambona, svjećnjaka i procesionalnog križa, kanoničkih klupa i klupa za narod te svijećnjaka za uskrsnu svijeću.
Motivi spasenja i Bjelovarsko-križevačke biskupije
Uz sugestiju biskupa Huzjaka, umjetnik Kovačić je u lijevo krilo vrata ”uklesao” povijest spasenja koja se ”čita” odozdo prema gore, od motiva Isusovog rođenja pa sve do njegova raspeća.
Drugo krilo vrata prikazuje osnutak biskupije i ređenje prvog biskupa. Iznad se prepoznaju zaštitnici; sveti Marko Križevčanin, sveta Terezija Avilska, zaštitnica katedrale, blažena Bernardeta Banja, sveti papa Ivan Pavao II., dok je na samom vrhu prikaz uznesenja blažene Djevice Marije, ukaz na biskupijsko-marijansko svetište u Novoj Rači.
Kamen temeljac postavljen davne 1756. godine
Povijest bjelovarske crkve, a odnedavno Katedrale sv Terezije Avilske, seže gotovo 260 godina unatrag.
Na poziv vojne uprave u Bjelovar su 1761. godine došli braća Hubert i Ignacij Diviš, po nacionalnosti Česi, pripadnici crkvenog reda pijarista, koji su odgajali djecu i mladež.
Pri dolasku u Bjelovar zatekli su malu kapelu pa su odlučili sagraditi crkvu.
Temelj nove crkve položen je 10. travnja 1765. godine, a kamen temeljac 12. svibnja iste godine. Crkva je sagrađena 1770. godine, a blagoslovljena 15. listopada 1772. godine na blagdan sv. Terezije Avilske.
Sat je postavljen na toranj 1774. godine, a tadašnji zagrebački biskup Josip Galjuf posvetio je crkvu 15. listopada 1775. godine.
Crkva je nazvana po sv. Tereziji Avilskoj, španjolskoj svetici i crkvenoj naučiteljici, inače svetici koja je bila zaštitnica austrijske carice Marije Terezije, koja je osnovala Bjelovar godinu 1756. godine.
Ponos biskupije i Bjelovara
Završetkom obnove, katedrala će biti na ponos cijele biskupije i Bjelovara, a posjetitelji će moći uživati u njezinoj ljepoti i povijesti. Projekt obnove također ima važnu ulogu u očuvanju sakralne baštine Hrvatske i omogućit će da crkva bude još važniji vjerski i kulturni centar.
Na koncu posrijedi je jedna od najvažnijih sakralnih građevina u središnjem dijelu Hrvatske, koja je ne samo simbol vjere nego i prepoznatljiv simbol grada Bjelovara.
