Znate li što je trend “No buy January”? Nakon veće potrošnje u prosincu, slijedi triježnjenje u siječnju

Foto: Joshua Rawson-Harris/Unsplash. Ilustracija za Bjelovar.live

Početak godine je vrijeme kada mnogi preispituju svoje financijske odluke, a siječanj često postaje mjesec štednje i racionalne potrošnje.

Tome pridonose i novi trendovi na društvenim mrežama i među mladima, poput ”No buy January”.

Financijski mamurluk

“No buy January” – novi TikTok trend kojim se, nakon povećanih troškova u prosincu, u siječnju promovira kupovina samo najnužnijeg. Neki će reći: ponovno mladi zapadnjaci otkrivaju toplu vodu, dok kod nas mnogi tako žive iz mjeseca u mjesec.

“Nemam što štedjeti”, “taman sam sad friški penzioner, ni od čega se više ne ustežem, zasad sve može”, samo su neki od komentara građana.

No mnogima nakon često iracionalne prosinačke potrošnje stanje na računu zadaje glavobolju.

– Taj se fenomen zove financijski mamurluk, kad se ljudi istroše u prosincu, pa shvate što su napravili, ako nisu dobro odradili mentalno računovodstvo nađu se u dugu, pa su i tužni, to je i jedan od razloga za Blue Monday, pojasnio je psiholog Matej Nakić.

Štednja kao način života

Štednjom u siječnju pokušavaju se ispraviti ishitrene prosinačke odluke.

– Jedna od ključnih grešaka je da štede u siječnju. Štednja nije nešto za što bi trebalo rezervirati jedan mjesec, štednja je način života, kao i vježbanje i prehrana, kazala je dr. sc. Andrea Lucić, ekonomistkinja.

Potrošnji bi se u prosincu trebalo pristupati kao i unosu kalorija.

– Sva istraživanja govore da najbolje štedimo onda kada taj proces učinimo gotovo automatskim, a to možemo samo ako jako dobro znamo koliko su nam prihodi i troškovi i da prije nego što krenemo trošiti dio novaca stavimo sa strane, rekla je ekonomistkinja Lucić.

– Nažalost u većini slučajeva nije tako jer je štednja jedna stihijska aktivnost u kojoj ljudi misle da nemaju od čega štedjeti. Pa nitko nema od čega štedjeti ako sve potroši. Znači štedjeti moramo prvo, a onda trošiti – dodala je.

Taktika za izbjegavanje ishitrene kupnje

Za svega 20 posto građana ovakav je način upravljanja osobnim financijama prirodan. Svi ga ostali moraju naučiti. Uz zbrajanje i oduzimanje, kod ishitrene nam kupnje mogu pomoći još neke taktike.

– Postoji pravilo 24 sata, to je kad je neka malo veća kupnja, npr. neki kafe aparat, da pričekamo 24 sata i promislimo treba li nam to zaista – rekao je za HRT psiholog Matej Nakić.

Neki će s metodama štednje pak pričekati bar do veljače.

– Nisam tip od kupovanja na sniženju, pa ne kupujem  ali zato se u siječnju ide na put, pa onda siječanj baš i nije mjesec u kojem se uštedi, upravo idem na skijanje s tatom. Štedim po ljeti, a po zimi se ide na skijanje – kažu o štednji građani.

Mogu li ovakvi trendovi pomoći ljudima da promijene svoje financijske navike?

Psiholog Zvonimir Galić smatra da su takvi trendovi dobri jer je cijeli marketing orijentiran na potrošnju, a ovakvi trendovi poput “siječnja bez kupnje” potiču upravo suprotno, na štednju.

– Ljudi donose loše odluke zato što uvijek odu samo u jednom smjeru, razmatraju samo neke stvari. Cijeli marketing nam govori da kupimo i zato je dobro da postoje ovakve akcije koje će nas potaknuti da malo razmislimo, da ne kupujemo, pogotovo nama koji smo nepripremljeni ušli u tržišnu ekonomiju i bombardiranje, još smo mladi u tržišnom konzumerističkom društvu – kazao je. 

Društvene mreže i odnos prema novcu

Mnogi sudionici ovih izazova navode da im je cilj postići financijsku slobodu ili smanjiti stres povezan s trošenjem. Kako društvene mreže, poput TikToka, oblikuju naše stavove o novcu i potrošnji?

Psiholog napominje da nije fan društvenih mreža jer se pokazuje da one imaju negativan utjecaj na mentalno zdravlje, osobito djece i mladih. Međutim, ima i pozitivnih stvari poput pozivanja na promišljenu kupnju i štednju.

– One su postale medij kojim se usvajaju trendovi, to je mjesto na kojem se mladi ljudi oblikuju, gdje se socijaliziraju i tu je ključno da ih educiramo da budu kritični – istaknuo je. (ika)