FOTO/ MAĐARI U PISANICI Pjesma i ples kao podsjetnik na mađarsku revoluciju 1848. godine

Puno pjesme i plesa moglo se vidjeti jučer u Velikoj Pisanici. Ondje je, naime, održana povijesno–kulturna proslava u organizaciji Zajednice Mađara Velika Pisanica kojom se tradicionalno obilježava mađarska revolucija ”Očuvajmo običaje Mađara i obilježimo mađarsku revoluciju iz 1848. godine”. Manifestacija je započela polaganje vijenaca i paljenjem svijeća ispred spomen ploče generalu Karolju Kneziću, hrvatskom generalu u sastavu mađarske vojske kojeg Mađarska smatra herojem jer je sudjelovao u borbi za njihovu samostalnost.

U kulturno umjetničkom programu sudjelovao je Moricz Zsigmond Mezdgazdasdgi Szakgimndziuma, Szakkozepiskoliija es Kollegiuma iz Kaposvara, potom predstavnici Zajednice Mašđara iz Dežanovca, Dauvara i Velike Pisanice.

Manifestaciju su uveličali i Lajoš Kara, načelnik Općine Buzsak te Anita Györei, zamjenica Veleposlanstva Mađarske, zajedno s predstavnicima ostalih nacionalnih manjina i brojnim drugim gostima.

Ukidanje kmetstva

Inače, riječ je obilježavanju povijesnog događaja koji ima puno dodirnih točaka upravo s ovim dijelom Bilogore. Revolucija 1848.–1849 .godine, poznata kao Proljeće naroda naziv je za društvene i nacionalne pokrete i nemire u više europskih zemalja u kojima su razne društvene i nacionalne skupine postavljale zahtjeve za političke, društvene i gospodarskim promjenama. Vođa i najistaknutiji pojedinac te borbe u Mađarskoj bio je Lajos Kossuth. Revolucija je počela u Pešti, 15. ožujka predvođena skupinom studenata na čelu sa Sándorom Petőfijem. Ta grupa ljudi je krenula iz kavane Pilvax, da bi tražili oslobađanje političkih zatvorenika. To je potaknulo masovne prosvjede na peštanskim ulicama. U isto vrijeme tiska se zahtjev sa 12 točaka koji se upućuje u Beč. U njemu se zahtjeva veće ovlasti sabora, ukidanje kmetstva, vraćanje mađarskih vojnika u domovinu sa talijanskog ratišta. Habsburški dvor pod velikim pritiskom događanja u Beču, prihvaća uvjete. Mađari ovim činom iako ne dobivaju neovisnu državu, dobivaju vladu koju imenuje njihov sabor, velike ovlasti sabora, te ograničavanje carskih ovlasti vezano o sazivanju i raspuštanju sabora.

Mađarski nacionalni praznik

Dragutin Knezić bio je sudionik oslobodilačke borbe, rođen je u hrvatskoj graničarskoj obitelji u Velikom Grđevcu 6. rujna 1808. godine. U svibnju 1849. dobio je generalsko imenovanje te je dao znatan doprinos mađarskoj revoluciji. Jedan od 13–orice Aradskih mučenika. U spomen na njegovu žrtvu postavljena je spomen ploča na pročelju mađarskog doma u Velikoj Pisanici, a Zajednica Mađara Pisanica svake godine obilježava ovaj iznimno bitan nacionalni praznik za Mađare. Obilježavanje počinje u 14 sati u Društvenom domu u Velikoj Pisanici (ika,dv)