Noćna mora: Netko je u njegovo ime napravio dug od 6000 eura, sad dokazuje da nije kriv

Foto: Unsplash/ilustracija za BJLive

Slučaj 34-godišnjaka s daruvarskog područja, kojem su nepoznate osobe na temelju njegovih osobnih podataka sklopile više pretplatničkih ugovora, otvara ozbiljno pitanje – koliko su građani uopće zaštićeni od zlouporabe identiteta?

Prema policiji, muškarac se sada suočava s dugom od gotovo 6000 eura za usluge koje, kako tvrdi, nikada nije ugovorio. No, ono što dodatno zabrinjava jest činjenica da ovakvi slučajevi nisu izolirani.

Ugovor bez vas – problem za vas

U Hrvatskoj je moguće sklopiti telekomunikacijski ugovor i bez fizičkog dolaska u poslovnicu – putem telefona ili interneta. Upravo tu nastaje prostor za zlouporabe, osobito ako sustavi provjere identiteta nisu dovoljno strogi.

S druge strane, kada do problema dođe, teret dokazivanja najčešće pada upravo na građanina.

Propisi jedno, praksa drugo

Prema pravilima HAKOM-a, operateri su dužni korisnicima omogućiti raskid ugovora na isti način na koji je ugovor sklopljen – uključujući i putem daljine, bez dolaska u poslovnicu.

No, u praksi korisnici često navode kako se suočavaju s dodatnim procedurama, višestrukim kontaktima s korisničkim službama i zahtjevima za dodatnom identifikacijom, što proces raskida može znatno otežati i produljiti.

Drugim riječima – iako pravila postoje, njihova primjena nije uvijek jednako jednostavna.

Dug raste, odgovori kasne

U situacijama poput ove, građani se nalaze u nezavidnoj poziciji: moraju dokazivati da nešto nisu učinili, dok u međuvremenu dugovi rastu, a postupci traju.

Iako propisi jasno navode da dugovanja ne smiju biti prepreka raskidu usluge, stvarnost često uključuje dugotrajnu komunikaciju i administrativne prepreke.

Tko štiti građane?

Ovakvi slučajevi ukazuju na potrebu za strožim provjerama identiteta prilikom sklapanja ugovora, ali i učinkovitijim mehanizmima zaštite žrtava zlouporabe.

Jer ako netko može u vaše ime sklopiti ugovor, a vi kasnije morate dokazivati da niste, tada problem nije samo individualan, nego sustavan.

Građani s pravom očekuju da sustav bude jednako učinkovit u zaštiti kao što je u naplati.

Dok god to nije slučaj, ovakve situacije ostat će ozbiljan podsjetnik da između propisa i stvarnosti još uvijek postoji značajan jaz. (ika)