Piše: Ivan Karačony (ivankaracony@gmail.com)
Bjelovarski Konzervatorski odjel odlučio je o budućnosti starog natpisa koji je otkriven prilikom početka radova na sjevernom dijelu stare zgrade u kojoj se nalazi podružnica FINA-e na gradskom korzu.
Na sjevernom zidu su, podsjetimo, nakon skidanja oplata otkriveni očuvani natpisi “Podružnica Prve Hrv. Štedionice” i “Ljekarna k Andjelu nalazi se na uglu”.
”Pronalazak natpisa neće usporiti radove”
– Natpis je isključivo dokumentarne važnosti, sličan se nalazi u potkrovnoj zoni i na južnom pročelju građevine. Dokumentarna važnost znači da ga je potrebno dokumentirati, no ne utječe na prezentaciju pročelja građevine. Obzirom da Konzervatorski odjel ne uvjetuje čuvanje natpisa, pronalazak natpisa neće usporiti radove. Cilj rekonstrukcije glavnog pročelja zgrade nekadašnje Prve hrvatske štedionice jest u čim većoj mjeri vratiti izvorno oblikovanje pročelja, dakle pročeljnu rustiku, pilastre i odljeve dvaju pročeljnih lijevanih skulptura čiji se izvornici čuvaju u Gradskom muzeju Bjelovar. Bočna pročelja u ovom slučaju ne utječu na prezentaciju glavnog pročelja – za Regionalni portal Bjelovar.live kazao je Krešimir Karlo, voditelj područnog odjela za konzervatorske poslove.
Zgrada FINA-e nekada je imala razvijeno secesijsko pročelje
Upitali smo Karla i što Konzervatorski odjel prvo čini u slučajevima kada se pronađu takvi i slični natpisi.
– Kod rekonstrukcije povijesnih pročelja prvo se utvrđuju tragovi povijesnih faza pročelja i njihovo stanje. Zgrada FINA-e nekada je imala razvijeno secesijsko pročelje koje je prethodnim adaptacijama gotovo u cijelosti obrijano. Ukoliko se tijekom radova pronađe neki neočekivani element, stvar je procjene ima li temelja za njegovu prezentaciju ili ne. U slučaju pronalaska skulpture, uobičajeno je izraditi repliku koja se postavlja na pročelje, dok se original deponira na čuvanje u muzej ili sličnu instituciju – zaključio je Karlo.
Prva bjelovarska ljekarna ”K crnom orlu” osnovana davne 1768. godine
Inače, prva bjelovarska ljekarna osnovana je davne 1768. godine s nazivom “K crnom orlu”, a prvi gradski ljekarnik bio je Josip Blüweis (po njemu se kasnije zvao gornji dio Preradovićeve ulice, “Blivajsova ulica”).
Ilustracije radi, najstarija ljekarna u Zagrebu (na Gradecu, osnovana u 14. stoljeću) također je nosila isto ime; znak orla bio je nekad naime čest motiv na ljekarnama.
Druga ljekarna u Bjelovaru osnovana je 1780. godine, a treća (“K angelu”) 1826. godine.
Nakon razvojačenja Vojne krajine, vojne ljekarne prestaju s radom i otvaraju se nove. Godine 1875. Rudislavu Svobodi odobreno je utemeljenje ljekarne s nazivom “K crnom orlu”, koja je do 1886. godine djelovala u nekadašnjoj Poštarskoj ulici.
Nakon Svobodine smrti ljekarna je prodana Dragutinu Mikulčiću, ljekarniku iz Virja, a od njega je kupuje magistar farmacije Koloman (Kolman) German 1887. (postaje suvlasnik), koji je od 1892. jedini vlasnik ljekarne.
German (rođ. 1859.) je postao Bjelovarčaninom nakon što je u Bjelovaru kupio ljekarnu od ljekarnika Šandora Hržića, prodavši svoju ljekarnu u Virju.
Ljekarna ”k Andjelu” otvorena 1892. godine
Bio je i član Gradskog poglavarstva Bjelovara u razdoblju 1904.-1908. Ovako je German pravdao Kraljevskoj Zemaljskoj vladi svoje pravo na posjedovanje ljekarne:
“ona još od prošlog stoleća obstoji, da je daleko godine 1860. obstojala i da je od tada sveudilj prelazila baštinom i kupom od jednog vlastnika na drugog bez da je u to ime posebna dozvola nuždna bila (…).”
Do iste (1892.) godine to je bila jedina ljekarna u gradu (znana i kao “stara apoteka”), kada ljekarnu “K anđelu” otvara magistar farmacije Josip Werklein, došavši iz Zagreba.
U gradovima je broj ljekarni bio zakonom ograničen i ovisio je o broju i potrebama stanovnika. Budući da se broj stanovnika Bjelovara krajem 19. stoljeća povećava, Ljekarna k anđelu dobila je koncesiju za rad od Kraljevske zemaljske vlade 11. srpnja 1891.
Ljekarna započinje s radom početkom 1892. i u vlasništvu obitelji Werklein (Verklajn, Verklein, Vrkljan) bila je sve do nacionalizacije ljekarni, a nakon Drugog svjetskog rata postaje I. narodna apoteka
Prodaja ”životne esencije”
U “crnom orlu” prodavali su se razni pripravci i lijekovi te poznata “životna esencija” Kolomana Germana (“Elixir Monte German”), odobrena za prodaju 1905. godine, a kod Werkleina i Germana su se prodavale “Kaiserove prsne karamele s tri bora” (za kašalj) s cijenom od 60 forinti.
Germanovu ljekarnu je 1925. preuzeo magistar farmacije Slavko Stepinski, a potom je 1929. iznajmljena (s kućom) Stevi Krasznayu. Nakon Drugog svjetskog rata postaje “II narodna apoteka”. Koloman German umro je 1933. godine u Zagrebu.
Izvor:
– Habek Dubravko, knjiga “Iz povijesti zdravstva Bjelovara”, Zagreb-Bjelovar, 2015.
– Karaula Željko, “Moderna povijest Bjelovara 1871.-2010.”, Bjelovar-Zagreb, 2012.
