Vozače u Hrvatskoj mogle bi dočekati velike promjene. Kazne za snimanje vlastite opasne vožnje i objavljivanje snimki na društvenim mrežama mogle bi dosegnuti čak 2000 eura, policija više ne bi morala izlaziti na svaku manju prometnu nesreću, a stroža pravila očekuju i one koji nepropisno parkiraju.
Sve je predviđeno nacrtom izmjena Zakona o sigurnosti prometa na cestama koji je Ministarstvo unutarnjih poslova uputilo u javno savjetovanje.
Osim viših kazni, prijedlog donosi i nova pravila za odvoz vozila paukom te posebne registarske oznake za taksije i električne automobile.
Snimaš opasnu vožnju i objaviš je? Kazna do 2000 eura
Jedna od najvažnijih promjena odnosi se na vozače koji tijekom vožnje mobitelom ili drugim uređajem snimaju vlastito protupravno ponašanje, a zatim snimku objavljuju na društvenim mrežama.
Takvo se ponašanje dosad kažnjavalo kao korištenje mobitela tijekom vožnje, za što je propisana kazna od 130 eura.
Prema novom prijedlogu, kazna bi iznosila od 800 do 2000 eura.
U MUP-u smatraju da objavljivanje takvih snimki predstavlja dodatnu opasnost jer može potaknuti druge vozače na oponašanje rizičnog ponašanja.
Manji sudar? Policija više ne mora izlaziti na uviđaj
Promjene se odnose i na postupanje nakon prometnih nesreća u kojima nastane samo materijalna šteta.
U zakon se uvodi pojam lakše prometne nesreće.
Riječ je o sudaru u kojem nema ozlijeđenih, a vozila nisu toliko oštećena da ih se ne može jednostavno ukloniti s prometnice.
Prema prijedlogu, policija ne bi bila dužna izaći na mjesto takve nesreće ako su sudionici sposobni međusobno razmijeniti podatke ili ispuniti Europsko izvješće o prometnoj nezgodi.
Vozači bi pritom morali odmah ukloniti vozila s kolnika kako ne bi ometali promet.
Kazna za one koji to odbiju povećala bi se sa sadašnjih 60 na 200 eura.
Drugim riječima, čekanje policije ne bi bilo opravdanje za nepotrebno blokiranje prometnice.
Stroža pravila parkiranja, posebno u gradskim središtima
Velike promjene predviđene su i za zaustavljanje te parkiranje na trgovima i pješačkim površinama.
Prema prijedlogu, zaustavljanje i parkiranje bili bi zabranjeni na trgovima, u kulturno-povijesnim cjelinama te na površinama koje su lokalne vlasti namijenile isključivo pješacima.
Pritom više ne bi bilo važno ostaje li dovoljno prostora za prolazak pješaka.
To znači da se vozači, uključujući dostavljače, više ne bi mogli pozivati na pravilo o ostavljanju 1,60 metara slobodnog prolaza kako bi opravdali parkiranje na takvim površinama.
Pauk će lakše odnositi nepropisno parkirane aute
