Oko 140 sudionika znanstveno-stručnog skupa u Bjelovaru raspravljalo je o stanju i budućnosti obrazovanja.
Predstavljeni podaci upozorili su na dugogodišnji pad broja stanovnika i učenika, rezultate ispod nacionalnog prosjeka na većini obveznih ispita te potrebu za praktičnijim stručnim usavršavanjem nastavnika.
Znanstveno-stručni skup ”Obrazovanje u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji: analize i perspektiva razvoja” održan je 8. listopada godine u Domu kulture u Bjelovaru, u povodu Svjetskog dana učitelja.
Skup je okupio oko 140 odgojitelja, učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja iz Bjelovarsko-bilogorske i susjednih županija, kao i predstavnike osnivača odgojno-obrazovnih ustanova.
Organizirali su ga Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Bjelovaru, Bjelovarsko-bilogorska županija, Grad Bjelovar i Ogranak Hrvatskoga pedagoško-književnog zbora Bjelovar, uz podršku Županijskog vijeća stručnih suradnika pedagoga i Županijskog vijeća ravnatelja srednjih škola.
U središtu obrazovanja trebaju biti ljudi, a ne samo zgrade
U uvodnom dijelu skupa predsjednica Ogranka HPKZ-a Bjelovar Ornela Malogorski naglasila je važnost otvaranja pitanja trenutačnog stanja, izazova i budućih perspektiva školstva u županiji, istaknuvši da je obrazovanje ključno za njezin razvoj.
Sudionike je pozdravila i akademkinja Jasna Čapo, voditeljica Zavoda HAZU-a u Bjelovaru, koja je podsjetila na ranije skupove posvećene odgoju i obrazovanju te istaknula važnost nastavka takvih rasprava.
Pročelnik Upravnog odjela za odgoj, obrazovanje i sport Grada Bjelovara Zdravko Pavec i župan Marko Marušić govorili su o financijskim ulaganjima Grada i Županije u vrtiće i škole, od izgradnje i obnove objekata do školskih dvorana i modernih učionica.
Ipak, zajednička poruka uvodnih obraćanja bila je da se kvaliteta obrazovanja ne može mjeriti samo infrastrukturom.
Uz nužna ulaganja u objekte, naglašena je potreba za većim fokusom na kvalitetu nastave, profesionalni razvoj i podršku nastavnicima, dostupnost ranog i predškolskog odgoja te prilagođavanje obrazovnog sustava demografskim promjenama.
Županija je u tri desetljeća izgubila više od 45 tisuća stanovnika
Jedan od važnijih izazova predstavljenih na skupu odnosi se na demografska kretanja i njihov utjecaj na školstvo.
Dario Malogorski iz Tehničke škole Bjelovar u predavanju ”Koliko nas ima? ili Demografski izazovi kao imperativ promjene” upozorio je na dugogodišnji pad broja stanovnika Bjelovarsko-bilogorske županije.
Prema podacima iz njegova izlaganja, županija je s 144.042 stanovnika 1991. godine pala na procijenjenih 98.596 stanovnika 2024. godine, uz daljnji godišnji pad od oko 1,1 posto.
Uz negativan prirodni prirast i iseljavanje, upozoravajući su i podaci o dobnoj strukturi. Djeca do 14 godina čine 14,2 posto stanovništva, dok je udio starijih od 65 godina dosegnuo 24,7 posto.
Posljedice su vidljive i u školama. Osnovne škole izgubile su gotovo četvrtinu učenika, odnosno njihov se broj smanjio s 9876 na 7602, uz gašenje ili spajanje 13 ruralnih škola.
Srednje škole posljednjih su godina zadržale stabilniji broj učenika, između 4066 i 4325, ponajviše zahvaljujući dolasku učenika iz susjednih županija, osobito Požeško-slavonske. U devet godina zabilježen je kumulativni neto dobitak od 907 učenika.
Ipak, projekcije do 2035. godine upozoravaju na novi pad broja učenika, od 7 do 19 posto u osnovnim školama i do 12 posto u srednjima.
Zbog toga je istaknuta potreba za strateškim planiranjem mreže škola, kapaciteta i kadrova, i to s odmakom od približno pet godina.
Nastavnici žele više praktičnih edukacija, a manje birokracije
Izazovima nastavničke struke bavila se Ornela Malogorski iz Komercijalne i trgovačke škole Bjelovar, predstavljajući rezultate istraživanja o profesionalnom razvoju prosvjetnih djelatnika.
Istraživanje provedeno u ožujku 2026. godine na 272 prosvjetna djelatnika u županiji pokazalo je zasićenje teorijskim usavršavanjima.
Nastavnici kao prioritete ističu praktične radionice i konkretne materijale za rad s učenicima s teškoćama, upravljanje razredom, rad s učenicima koji imaju poteškoće s mentalnim zdravljem te razmjenu iskustava s kolegama.
Važnim smatraju i primjenu alata umjetne inteligencije radi smanjenja administrativnog opterećenja, kao i podršku u upravljanju stresom i komunikaciji s roditeljima.
Posebno se izdvaja podatak da 72,8 posto ispitanika nije napredovalo u zvanju, a sustav napredovanja doživljava kao previše birokratiziran.
Zaključak izlaganja bio je da kvaliteta škole ne smije ovisiti isključivo o entuzijazmu pojedinaca. Potrebni su odgovarajuća kadrovska podrška, usavršavanje usmjereno na stvarne potrebe u učionici i više suradnje među nastavnicima.
Učenici su na većini obveznih ispita ispod nacionalnog prosjeka
Rezultate obrazovnih postignuća učenika predstavili su Vinko Filipović, Biljana Vranković i Daniela Petrinec iz Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja.
Njihova trogodišnja analiza obuhvatila je razdoblje od školske godine 2023./2024. do 2025./2026.
Prema predstavljenim rezultatima, učenici Bbranjelovarsko-bilogorske županije na nacionalnim ispitima ostvaruju rezultate ispod nacionalnog prosjeka, kao i na obveznim ispitima državne mature.
Iznimku čine pojedini izborni predmeti na državnoj maturi, na kojima su učenici ostvarili rezultate iznad nacionalnog prosjeka.
Utvrđene su i razlike između učenika gimnazijskih i strukovnih programa.
Ovi podaci mogu poslužiti kao polazište za daljnje planiranje obrazovnih politika i mjera kojima bi se poboljšala kvaliteta nastave i obrazovni ishodi. Školama pritom daju osnovu za prepoznavanje područja u kojima je potreban dodatni rad s učenicima.
O državnoj maturi govorio je i prof. dr. sc. Vladimir Strugar, član suradnik HAZU-a, koji je analizirao njezine izvorišne osnove i uspjeh učenika županije u razdoblju od školske godine 2020./2021. do 2024./2025.
Strugar, koji je bio izravno uključen u proces uvođenja državne mature, osvrnuo se na čimbenike koji utječu na uspjeh učenika te mogućnosti unapređenja nastavne prakse. Istaknuta je važnost sustavnog praćenja rezultata kako bi srednje škole mogle prepoznati područja u kojima je potrebno dodatno ojačati rad s učenicima.
Vrtići su temelj obrazovanja, ali dostupnost ostaje važna tema
Rani i predškolski odgoj i obrazovanje bili su tema izlaganja mr. sc. Branke Bikete Caktaš pod naslovom ”Dječji vrtić u središtu obrazovne politike: između znanstvenih spoznaja i pokazatelja rasta”.
Predavanje je povezalo suvremene znanstvene spoznaje o ranom razvoju djece s podacima o rastu odgojno-obrazovnih ustanova u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku za razdoblje od 2019. do 2026. godine, u županiji je zabilježen kontinuirani rast broja dječjih vrtića i uključene djece.
Naglašena je važnost usklađivanja s europskim smjernicama i Barcelonskim ciljevima za 2030. godinu, koji teže visokom obuhvatu djece, uz naglasak na dostupnost, priuštivost i uključivanje djece u nepovoljnom položaju.
Kao ključni preduvjeti dugoročnog razvoja istaknuti su daljnja financijska i infrastrukturna ulaganja, proširenje kapaciteta, smanjenje nejednakosti i jačanje stručnih kadrova.
Učitelji i dalje vjeruju u neke od najčešćih mitova o učenju
O suvremenoj pedagogiji i pogrešnim tumačenjima znanstvenih spoznaja o mozgu govorila je prof. emer. Dubravka Miljković u predavanju ”Istine i neuromitovi o učenju i poučavanju”.
Sudionici su se upoznali s raširenim zabludama, poput uvjerenja da prilagođavanje poučavanja stilu učenja pojedinog učenika nužno donosi bolje rezultate, da su osobe s dominantnom desnom moždanom hemisferom kreativnije ili da čovjek može kvalitetno obavljati više zadataka istodobno.
Predavanje je istaknulo i potrebu za sustavnijim uključivanjem neuroznanstvenih spoznaja u obrazovanje nastavnika, kako bi mogli kritički procjenjivati obrazovne programe i razlikovati znanstveno utemeljene pristupe od mitova.
Na važnost nastavnih pristupa i školske kulture osvrnuo se i prof. dr. sc. Ante Kolak s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
U predavanju ”Moć didaktičke kulture škole – nevidljiva snaga uspješnog učenika” naglasio je važnost jasnoće poučavanja, prilagodbe različitim potrebama učenika, kolegijalnog promatranja nastave i zajedničkog profesionalnog razvoja.
Posebno je istaknuo važnost osjećaja pripadnosti koji se razvija kroz zajednički uspjeh, suradničko učenje i međusobno uvažavanje.
Zaključak: Potrebno je više od ulaganja u infrastrukturu
Skup je pružio pregled ključnih izazova obrazovnog sustava Bjelovarsko-bilogorske županije, od demografskog pada i rezultata učenika do stručnog usavršavanja nastavnika i dostupnosti predškolskog odgoja.
Predstavljeni nalazi ukazali su na potrebu za boljim planiranjem školskih kapaciteta, praktičnijim stručnim usavršavanjem, jačanjem podrške nastavnicima i kontinuiranim unapređenjem nastavne prakse.
Organizatori su objavili knjižicu sažetaka u digitalnom i tiskanom obliku, koju je grafički oblikovao Krešimir Ivanček, akademski slikar i grafičar. Zainteresirani se u njoj mogu detaljnije upoznati sa sažecima radova predstavljenih na skupu. (ika)
